Britanska nutricionistica Tamara Willner kaže da su niskokalorične dijete i brojanje kalorija samo kratkoročno rješenje kad je prekomjerna težina u pitanju.
POGLEDAJTE VIDEO kako se hrani Meghan Markle:
- Za trajne rezultate važno je uzeti u obzir nutritivnu vrijednost hrane koju jedete kako biste duže ostali siti. To može značiti da jedete hranu koja je kaloričnija od naizgled 'zdrave', niskokalorične dijetetske prehrane - kaže.
- Kod brojanja kalorija morate pažljivo razmotriti svaki pojedini komad koji pojedete. Ljudi koji godinama broje kalorije vjerojatno primjećuju da je taj podatak prvo što ugledaju kad uzmu neku namirnicu u ruke. Trajno brojanje kalorija može potencirati ili pogoršati poremećaje s prehranom - pojasnila je i dodala kako neka istraživanja pokazuju da jedan na svaka tri čovjeka, koji su na dugotrajnim dijetama, razvije klinički dijagnosticirani poremećaj prehrane.
- Istraživanja, također, sugeriraju da to zapravo može voditi do epizoda prejedanja. Jer, nakon što previše razmišljaju o obrocima i ograničenjima, ljudi su skloniji prejedanju kao odgovoru na emocije - rekla je.
Nisu sve kalorije jednake
Nisu sve kalorije jednake i ne treba ih smatrati jednakim izvorima energije, jer se ne probavljaju jednako u našem tijelu i nemaju jednak učinak na njega.
- Da biste si to mogli predočiti, usporedit ćemo 500 kalorija iz slatkiša i kolača te 500 kalorija iz piletine i avokada. Unatoč istom broju kalorija, iz piletine i avokada dobili biste mnogo više vitamina, minerala i vlakana. Unošenje dovoljno različitih vrsti vitamina i minerala u prehranu doprinosi dobrom snu, što može utjecati na vašu težinu - pojašnjava nutricionistica.
- Osim toga, veća količina proteina i masti držala bi vas duže sitima te smanjila žudnju za hranom kasnije tijekom dana. Ukoliko s vremenom osjećate manje želje za hranom i osjećaj gladi se smanji, veće su šanse da ćete izgubiti višak kilograma ili zadržati postojeću težinu - dodala je.
Pojasnila je i činjenicu da nemaju sve kalorije jednak utjecaj na nas niti se probavljaju na isti način.
- Nedavna istraživanja pokazuju da broj kalorija označenih na, na primjer, orašastim plodovima zapravo nije uvijek broj kalorija koje unesemo kad ih pojedemo. Orašasti plodovi su 'visoko' kalorični jer sadrže relativno velike količine masti, ali kad ih jedete cijele, dio masti ostaje zaštićen čvrstim strukturama (biljnim staničnim stijenkama) koje naše tijelo ne može razgraditi - objasnila je.
- Jedno istraživanje je pokazalo da bismo zapravo mogli u organizam unositi 32 posto manje kalorija nego što je navedeno na pakiranju, iako to se razlikuje od osobe do osobe - dodala je.
Usporedila je to s krafnama kod kojih su sve masti dostupne našem probavnom sustavu.
- Također, kod navike jednakog tretiranja svih kalorija ne uzimaju se u obzir dugoročni učinci na naše tijelo. Konzumiranje previše rafiniranih ugljikohidrata, poput krafni ili bijelog kruha, na primjer, može dovesti do povišenog šećera u krvi i potaknuti skladištenje masti - kaže nutricionistica.
Bolje se hraniti zdravo nego brojati kalorije
- Mnogi ljudi koji broje kalorije na kraju postignu kalorijski deficit, odnosno unose manje kalorija nego što ih potroše, pa kratkoročno smršave. No tad se njihov metabolizam i hormoni prilagođavaju tom 'novom normalnom' pa krenu poticati debljanje i povećavaju apetit - objašnjava Tamara Willner.
- Dokazi brojnih istraživanja pokazali su da je dijeta s nižim ugljikohidratima iznimno učinkovita alternativa za mršavljenje. Budući da prehrana s nižim udjelom ugljikohidrata prirodno ima više proteina i masti, nećete ostati gladni, što znači da su veće šanse kako ćete se dugoročno pridržavati plana zdrave prehrane koji ste si zacrtali - pojasnila je, a prenosi Daily Mail.
Napominje kako treba imati na umu da osim naše prehrane postoje i drugi čimbenici koji su važni za postizanje dugoročnih rezultata - kvalitetan san, dobro nošenje sa stresnim situacijama, tjelesna aktivnost, motivacija...
Navela je primjer jelovnika - više kalorija, brže do vitkosti
Nutricionistica je navela primjere obroka u jednom danu koje je bolje jesti (DA), a koje nije (NE). Na kraju je pojasnila da, iako obroci koje je svrstala pod poželjne imaju više kalorija, oni u konačnici doprinose bržem gubitku kilograma.
Doručak
DA - palačinke od zobenih pahuljica s borovnicama i žlicom jogurta - 410 kalorija
NE - 2 kriške tosta s nemasnim namazom - 280 kalorija
DA - kava s punomasnim mlijekom - 100 kalorija
NE - kava s mlijekom koje ima nizak udio masti i umjetnim zaslađivačem - 40 kalorija
Ručak
DA - 2 velika ražnjića od halumija (polutvrdi sir od kozjeg i ovčjeg mlijeka,) i povrća - 380 kalorija
NE - 2 kriške šunke, šaka čipsa, malo zelene salate i rajčice - 220
Užina
DA - 1 narezana jabuka s velikom žlicom maslaca od kikirikija - 220 kalorija
NE - 1 žlica svježeg sira na krekeru - 110 kalorija
Večera
DA - domaći pileći curry s maslacem i zelenim povrćem - 420 kalorija
NE - pileća prsa s kuhanom brokulom i rižom - 290 kalorija
Desert
DA - 2 kocke tamne čokolade (sa 70 posto kakaa) - 100 kalorija
NE - 1 mousse od čokolade s niskim udjelom masti - 75 kalorija
Rezultati za jela pod DA:
broj kalorija - 1630
- dulje vas drže sitima
- smanjuju želju za slatkim
- osiguravaju niz vitamina i minerala koji podržavaju dobar san, razinu energije i tjelesne funkcije
Rezultati za jela pod NE
broj kalorija - 1015
- teško je takvu prehranu održati na duge staze
- uglavnom bezlična hrana
- slaba raznolikost vitamina, minerala i vlakana zbog čega ste više gladni između obroka
- povećava želju za slatkim
POGLEDAJTE I NOVU EPIZODU SERIJALA 'TKO JE TU LUD?!':