Bez obzira u kojem djelu Hrvatske živite, zasigurno imate neke riječi koje možda i ne razumije prijatelj iz nekog drugog grada. Svaki dio ima svoj specifičan govor - tako su pričale naše bake. Vječna polemika se vodi oko prave riječi za krpicu koja štiti bebinu robicu od prljanja hranom. Kako ju vi zovete?
POGLEDAJTE VIDEO:
Partikla
To je zapravo krpica koja se nalazi ispod bebine brade, kako ne bi uprljala robicu. Ta riječ koristi se u Sisku, Požegi, Našicama, Osijeku, Županji i Bošnjacima. Druge zabilježene varijante ove riječi su partlek (Čakovec, Varaždin), bartihlek (Varaždin), partek (Ludbreg, Koprivnica), partihl i partihln (Virovitica), partikl (Slavonski Brod), partiklica (Našice, Velika Kopanica). Također, koristi se na prostoru Moslavine, Slavonije, Baranje i u gradskim sredinama sjevera Hrvatske i Podravine. Etimološki, partikla dolazi od njemačke riječi Barttüchlein u značenju "opršnjak" (doslovno rupčić za bradu), piše Klub Putnika.
Slinček
Također ova riječ znači tekstil koji ide ispod brade, a značenje jasno najavljuje nalik na samu riječ - slina. Prostor na kojemu se koristi slinček je Zagreb, Velika Gorica, Sesvete, Križevci, Krapina, Virovitica, Karlovac i Gospić. Druge zabilježene varijante slinčeka su slinavec (Čabar), slinčić (Ogulin) i slinavac (Slunj). Vidimo kako se slinček koristi na kajkavskom području Zagorja, Prigorja, Pokuplja i Gorskog Kotara, ali i u Kordunu i Lici.
Bavarin
Arhileksem (srodna riječ) bavarin zabilježen je u Puli, Poreču, Novigradu, na Iloviku, u Studencima, Dubrovniku, Cavtatu i Ćilipima. Često možemo čuti i varijantu babarin (Pula, Umag, Rab, Zadar, Šibenik, Split, Korčula). Od ostalih varijanti tu su babajol (Rijeka), babarinić (Knin), babarolč'k (Delnice), baberin (Mali Lošinj), bavajol (Novalja), baverin (Pazin, Mali Lošinj, Sinj,Tučepi, Metković) i beberin (Murter).
Tradicionalno, bavarin se izvodi iz talijanskog bavaglino u značenju 'opršnjak'.
Sličnu riječ žbravijol možemo pronaći u govoru Novalje na otoku Pagu. Razlog tomu je jednak talijanski korijen. Bavaglino, odnosno bavarìn su izvedeni iz imenice bava u značenju slina.
Koristi se u Rijeci i na Grobniku, a njegove varijante su barbajolac, barbajolčić (Grobnik), barbajolić (Kastav) i brabajol (Malinska). Prostor je ograničen na Rijeku i susjedne gradove (Kastav, Grobnik) kao i na otok Krk, odnosno područje koje gravitira prema Rijeci.
Riječ je o varijanti riječi iz talijanskog jezika, izvedenoj od talijanske riječi barba u značenju brada.
Balenjak
Riječ balenjak i varijantu balavac možemo naći u Samoboru i Pitomači, odnosno u Bjelovaru i Čazmi. Bale u značenju sline su posuđene iz rumunjskog jezika. Riječi balenjak i balavac su kasnije tvorene.
Brindak
Riječ brindak možemo naći zabilježenu u Daruvaru. Riječ je o posuđenici iz češkog jezika gdje se ona bilježi kao bryndák. Daruvar je središte češke zajednice u Hrvatskoj i za očekivati je kako je ona imala utjecaj na mjesne govore Bjelovarsko-bilogorske županije.
Kecelja
Riječ kecelja zabilježili smo u Požegi, gdje je također zabilježena i riječ partikla. Riječ je posuđena iz mađarskog jezika. Mađarski predložak kecela u značenju pregače se koristi i u drugim dijelovima Hrvatske te znači pregača.
Podbradak
Riječ podbradak u značenju opršnjaka zabilježena je u Našicama, a etimološki je to hrvatska riječ, nastala ili proširenjem značenja riječi podbradak ili neovisnom tvorbom iz riječi brada.
U kajkavskom području umanjenice se tvore nastavkom -ek. Tako imamo partek, partlek, barhitlek, slinček, babrolč'k. U Slavoniji nalazimo partiklicu i možemo pretpostaviti mogući nezabilježen partiklić, dok je u Ogulinu zabilježen slinčić. Barbajol tvori dvije umanjenice: barbajolčić i barbajolić.