1. Možemo li uspoređivati gripu i ovaj koronavirus?
- Pa teško je zapravo uspoređivati. Ako se gleda na individualnoj razini, sigurno je ovaj korona virus opasniji, zato što češće izaziva teške oblike bolesti kojima je potrebno intenzivno liječenje. Gledano globalno, zasad ispada da je gripa opasnija jer je više oboljelih pa je i smrtnost veća. Ali kada bi se ova bolest proširila kao što se gripa širi, sigurno da bi bila opasnija i sa većim posljedicama.
2. Zašto je potreban zdravstveni nadzor baš od 14 dana?
Zato što se, prema onome što znamo, smatra da je period inkubacije te bolesti od dva do 12,5 dana, prosječno je to 5-6 dana. Ako želimo biti sigurni da nitko nije razvio bolest, moramo ga pratiti najdulju moguću inkubaciju od 12,5 dana. To je zaokruženo na 14 dana zbog malo veće sigurnosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
3. Tko je najugroženiji za razvoj komplikacija?
Prema podacima iz Kine i Europe, najugroženije su starije osobe i osim njih, ljudi s kroničnim bolestima. Najčešće su u odrasloj dobi, prosjek jest negdje od 40-50 godina, ali djeca su puno manje zastupljena. Je li to zato što imaju blage oblike ili neprimjetne infekcije pa ih se ni ne prepozna ili stvarno ne obolijevaju, to još treba vidjeti. Činjenica je da djeca zasad nemaju nikakav povećan rizik od komplikacija a čini se da i manje obolijevaju.
4. Kako izgleda uobičajeni prijenos bolesti?
Kao i kod svih koronavirusnih bolesti, npr onog SARS-a od prije 18 godina, MERS-a, uobičajenih prehlada, sve se prenosi s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem. Izgleda da se može prenijeti i direktnim kontaktom, što znači da se ne mora na vas baš netko iskašljati. Nego, ako ima izlučevine od kašlja nas svojim rukama, pa se rukuje s vama, vi to možete prenijeti na svoju ruku, usta, nos, oči i tako prenesete virus na sebe. Ili korištenjem nečije tipkovnice ili kvake nakon nekog tko je zaražen, to se smatra prijenosom posrednim putem. Ali naravno, to korištenje bi trebalo biti odmah nakon što ga je koristila zaražena osoba, ne nakon recimo mjesec dana. Prati se i mogućnost prijenosa aerogenim putem, odnosno da li čestice s virusom lebde u zraku kao što je slučaj kod ospica, ali nema dokaza zasad da se tako prenosi.
5. Kako možemo spriječiti širenje bolesti?
Treba prati ruke nakon boravka na javnim mjestima, u javnom prijevozu, kontakta s nepoznatima. U principu, treba što češće prati ruke jer je to glavni put prijenosa. Bilo bi dobro izbjegavati bolesne osobe, a i sa zdravima biti na udaljenosti od oko dva metra. To su mjere za zdrave ljude. Onaj koji sumnja da je bolestan ili ima neke simptome, treba paziti da kašlje u maramicu ili u lakat, a ne u ruke, da nosi kiruršku masku ako baš mora negdje ići, da ne idu u liječničke čekaonice nego da nazovu liječnika. Treba često provjetravati prostorije i temeljito ih čistiti.
6. Što je s onima kojima su ukućani oboljeli?
Do sada smo izolirali bolesnike u bolničkim uvjetima, tako da oni nisu bili mnogo u kontaktu s ukućanima. Međutim, ako se bolest proširi, onda vjerojatno ne bi svi mogli biti u bolnicama, nego bi se blaži slučajevi mogli kući liječiti. Ukućani bi se u tom slučaju morali paziti da što manje dolaze u kontakt s izlučevinama bolesnika. Trebali bi koristiti maske i rukavice, temeljito čistiti zajedničke prostorije, da se dezinficiraju prostorije već postojećim sredstvima za kućanstvo. Uglavnom, važno je što češće prati ruke.
7. Mogu li ljudima pomoći proizvodi koji 'podižu' imunitet?
Nije mi poznat ni jedan proizvod koji podiže imunitet, poznati su mi proizvodi koji smanjuju imunitet. Jednostavno se treba uravnoteženo hraniti, kretati se i po mogućnosti živjeti zdravo.
8. Je li točno da će korona virus nestati s toplijim vremenom?
Uobičajeni korona virusi s toplim vremenom nestanu, odnosno puno manje se prenose i puno manje je oboljelih. Ljudi su na otvorenom, temperatura zraka ne pogoduje prijenosu virusa i preživljavanju na površinama, sunčevo ultraljubičasto svjetlo također ne pogoduje virusima. Ako bi nekom analogijom mogli zaključivati kako ostali korona virusi s toplim vremenom jenjavaju, možemo imati pretpostavku da će tako biti i s ovim. Međutim, ovaj konkretan virus nismo nikad imali u toploj sezoni da bi mogli to reći sa sigurnošću. U tu pretpostavku polažemo svi dosta nade, ali ne možemo biti sigurni.
9. Kada možemo očekivati cjepivo?
Cjepivo ne očekujemo skoro. I kod SARS-a se krenulo u proizvodnju cjepiva pa se nikud nije stiglo u tih 8 mjeseci koliko je trajao SARS. I kod MERS-a već osam godina nema cjepiva. Očito postoji neki problem s pronalaskom ciljanog dijela virusa koje bi se moglo upotrijebiti za cjepivo. Tako da sljedećih godinu-dvije-tri ne očekujem cjepivo.
10. Koliko su uspješne karantene poput onih u Italiji i je li to rješenje i za druge zemlje?
Karantena u Italiji, ako se gleda uspješnost karantene u Kini, bi mogla biti rješenje, jer cijela Kina ima sada par desetaka oboljelih dnevno, a Italija preko 1000, iako je mnogo manja zemlja. Mogla bi karantena dovesti do smanjenja oboljelih, ako Talijani budu disciplinirani. Da li je to rješenje za druge zemlje, vrijeme će pokazati. Mi još uvijek imamo samo uvezene slučajeve izvana i bliske kontakte tih oboljelih, o karanteni se razmišlja tek kad dođe do širokog prijenosa bolesti u općoj populaciji.