Je li bolje za naša tijela da vježbamo u određeno doba dana? Korisna nova studija o vremenu vježbanja i metaboličkom zdravlju sugerira da je, barem za neke ljude, odgovor da. Studija, koja je promatrala muškarce s visokim rizikom od dijabetesa tipa 2, otkrila je da su oni koji su završili popodnevne treninge poboljšali svoje metaboličko zdravlje mnogo više od onih koji su istu vježbu izvodili ranije tijekom dana. Rezultati povećavaju dokaze da vrijeme kada vježbamo može promijeniti način na koji imamo koristi od te vježbe.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako biti fit?
Znanstvenici već neko vrijeme znaju da kronologija našeg dana utječe na kvalitetu našeg zdravlja. Studije na životinjama i ljudima pokazuju da svako tkivo u našim tijelima sadrži svojevrsni molekularni sat koji djeluje, kao odgovor na biološke poruke povezane s našim svakodnevnim izlaganjem svjetlosti, hrani i snu.
Ti stanični satovi tada pomažu kalibrirati kada se naše stanice dijele, napajaju, eksprimiraju gene i na drugi način obavljaju svoj uobičajeni biološki rad. Prilagođeni našem načinu života, ovi satovi u nama stvaraju višestruke cirkadijske ritmove koji reguliraju temperaturu, razinu hormona, šećer u krvi, krvni tlak, mišićnu snagu i druge biološke sustave tijekom dana.
Cirkadijska znanost također pokazuje da narušavanje normalnih, 24-satnih cirkadijanskih obrazaca može narušiti naše zdravlje. Primjerice, ljudi koji rade preko noći, kojima su navike spavanja narušene, imaju visok rizik od metaboličkih problema poput pretilosti i dijabetesa tipa 2. Isto vrijedi i za ljude koji jedu kasno navečer, izvan uobičajenih sati večere. Ipak ohrabrujuća istraživanja sugeriraju da manipuliranje vremenom spavanja i obroka može poboljšati metaboličko zdravlje.
Ali velik dio ovog istraživanja usredotočio se na to kada jedemo ili odlazimo u krevet. Je li i kako raspored vježbanja mogao utjecati na metaboličko zdravlje, bilo je manje jasno, a rezultati prošlih eksperimenata nisu se uvijek slagali. Neki sugeriraju da jutarnji treninzi, na primjer, pojačavaju sagorijevanje masti i gubitak kilograma. No, ti su eksperimenti često manipulirali rasporedom doručka i ostalih obroka, kao i vježbama, čineći teško iscrpljivanje određenih cirkadijalnih učinaka treninga. Oni su također obično uključivali zdrave dobrovoljce, bez metaboličkih problema.
S druge strane, raspravljana studija iz 2019. otkrila je da su muškarci s dijabetesom tipa 2 koji su popodne završili nekoliko minuta intervalnih sesija visokog intenziteta znatno poboljšali kontrolu šećera u krvi nakon dva tjedna. Ako su radili iste, intenzivne treninge ujutro, razina šećera u krvi zapravo im je narasla na nezdrav način.
Patrick Schrauwen, profesor nutricionizma i znanosti o kretanju sa Sveučilišta u Maastrichtu u Nizozemskoj, sa zanimanjem je pročitao tu studiju iz 2019. godine. On i njegovi kolege proučavali su umjereno vježbanje kod ljudi s dijabetesom tipa 2, ali u svom istraživanju nisu uzeli u obzir moguću ulogu vremena. Sada, vidjevši različite učinke intenzivnih treninga, pitao se može li vrijeme izvođenja umjerenih treninga utjecati na to kako su treninzi promijenili metabolizam ljudi.
Slučajno su on i njegovi kolege imali gotov izvor podataka, u vlastitom prethodnom eksperimentu. Nekoliko godina ranije zatražili su od odraslih muškaraca s visokim rizikom za dijabetes tipa 2 da voze stacionarne bicikle u laboratoriju tri puta tjedno tijekom 12 tjedana, dok su istraživači pratili njihovo metaboličko zdravlje. Inače, znanstvenici su također primijetili kad su se sudionici pojavili na svojim treninzima.
Sada su dr. Schrauwen i njegovi kolege izvukli podatke za 12 muškaraca koji su neprestano vježbali između 8 i 10 sati ujutro i usporedili ih s još 20 koji su uvijek vježbali između 15 i 18 sati. Otkrili su da su blagodati popodnevnih treninga presudno nadjačale one od jutarnjeg vježbanja.
Nakon 12 tjedana muškarci koji su pedalirali popodne pokazali su znatno bolju prosječnu osjetljivost na inzulin od jutarnjih vježbača, što je rezultiralo većom sposobnošću kontrole šećera u krvi. Također su izgubili nešto više masti s trbuha nego jutarnji vježbači, iako su svačije rutine vježbanja bile identične.
- Vjerujem da je vježbanje bolje nego ne vježbanje, bez obzira na vrijeme - kaže dr. Schrauwen. Međutim, ovo istraživanje sugerira da bi popodnevna tjelovježba mogla biti korisnija za ljude s poremećenim metabolizmom, od iste vježbe rađene ranije.
Studija u Physiological Reports uključila je samo muškarce, a ženski metabolizam može različito reagirati.
Istraživači se također nisu bavili pitanjem zašto bi kasniji treninzi mogli utjecati na metabolizam drugačije od ranijih. No, dr. Schrauwen kaže da vjeruje da umjerena popodnevna tjelovježba može utjecati na hranu koju konzumiramo kasnije navečer i 'pomoći bržoj metabolizaciji posljednjih obroka ljudi' prije nego što odete na spavanje. Ovaj bi učinak mogao preko noći dovesti naša tijela u stanje gladovanja, što bi moglo bolje sinkronizirati tjelesne satove i metabolizam te poboljšati zdravlje.
On i njegovi kolege nadaju se da će istražiti temeljne molekularne učinke u budućim studijama, kao i hoće li vrijeme ručka i večere promijeniti te rezultate. Tim se također nada da će ispitati mogu li večernji treninzi pojačati blagodati popodnevnog napora ili ih možda potkopati pogoršanjem sna.
U konačnici, dr. Schrauwen kaže da će se najučinkovitiji režim vježbanja za svakoga od nas uskladit s našim svakodnevnim rutinama i sklonostima vježbanju. Jer vježbanje je dobro za nas u bilo koje doba dana - ali samo ako odlučimo biti konzistentni, piše The New York Times.