Tzv. krijesnički turizam ne samo da postoji, već je to tržište koje je u stalnom rastu, a znanstvenici upozoravaju kako bi mogao pridonijeti riziku od izumiranja ovih insekata. Gubitak staništa i lagano zagađenje od urbanizacije i industrijalizacije vodeće su prijetnje populaciji krijesnica, pokazalo je istraživanje objavljeno ovaj tjedan.
Takav turizam privlači tisuće posjetitelja u zemljama među kojima su Meksiko, SAD, Filipini i Tajland, rastući je ekološki problem. U čemu je problem? Turisti često nehotice staju na njih i narušavaju im prirodna staništa svjetlucavim zrakama i izazivanjem erozije tla.
Firefly festivali organiziraju se u zemljama uključujući Japan, Belgiju i Indiju, a društveni mediji povećavaju ovaj turizam, piše BBC.
Sitni gradić Nanacamilpa u Meksiku postao je proslavljeno mjesto krijesnica u proteklom desetljeću. Neki posjetitelji objavljuju svoje iskričave fotografije na Instagramu, iako je fotografiranje strogo zabranjeno.
Procijenjeni godišnji posjetitelji krijesnica
- Malezija: 80.000
- Great Smoky Mountains, Tennessee: 30.000 u ljetnoj sezoni dva-tri tjedna
- Tajvan: 90.000
- Meksiko: 200.000 u 2019., u odnosu na 180.000 u 2018. godini
Ženke su bez krila i ne mogu letjeti, što znači da žive na tlu, gdje redovito ugibaju nakon većih turističkih grupa.
Ni u Hrvatskoj ih za 10 godina neće više biti?
U svijetu živi više od 2000 vrsta krijesnica, a u Hrvatskoj su samo dvije vrste: ivanjska i mala ivanjska krijesnica.
- Mala ivanjska krijesnica češća je u Podravini i kontinentalnim dijelovima Hrvatske, dok se ivanjsku krijesnicu vrlo rijetko može vidjeti i na rubu je izumiranja, iako još nije na crvenoj listi ugroženih kukaca. Njihova staništa su bila uglavnom na jugu zemlje.
Istražujući na terenu razgovarala sam s mnogim ljudima koji kažu kako se ne sjećaju kad su posljednji put vidjeli krijesnicu, a to dovoljno govori o stanju te vrste - opisuje mag.ing.agr. Katarina Šostarec, stručna suradnica za ekološku poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede.
Njihovo izumiranje kao i izumiranje leptira i sličnih kukaca u Hrvatskoj prolazi pomalo ispod radara. Naime, kad je riječ o pčelama postoji velika svijest o njihovom gubitku jer su one medonosni kukci od kojih ljudi imaju koristi.
- No malo ljudi zna da je krijesnica u ekološkoj poljoprivredi nezamjenjivi suradnik i važan faktor. Naime, krijesnice su prirodni neprijatelj i predator puževa i nekih vrsta paukova.
Krijesnice u svojim ustima imaju otrov koji ubrizgaju pužu, pauku ili crvima koji potom odumru. Ponekad ih jedu, ali krijesnice su svejedi pa tako jedu i pelud i nektar sa cvijeća - pojašnjava savjetnica Šostarec dodajući kako su djeca nekad te kukce lovila u staklenke i uživala u njihovom sjaju.
Krijesnice imaju posebne svjetlosne organe smještene ispod abdomena.
- Stvaraju svjetlo bez topline, što je rezultat reagiranja tvari luciferina s ATP-om i kisikom, uz prisutnost enzima luciferoze. Pri tome se oslobađa 95% energije u obliku svjetlosti. Ta pojava se naziva bioluminiscencija. To je sposobnost organizma da proizvede „hladnu svjetlost“ bez topline, suprotno od proizvodnje svjetlosti žarulje i topline.
Zanimljivo je napomenuti da se sav luciferin ne istroši dugotrajnim svijetljenjem. Vjerojatno je da do toga dolazi zbog stalnog prekidanja svjetlosti - nastavila je ona.
Krijesnice su se u prirodi mogle vidjeti tijekom lipnja i srpnja. Danas u urbanim sredinama nema nikakve mogućnosti da se na njih naiđe, a može ih se još vidjeti na manjim očuvanim gospodarstvima.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: