Iako zdravlje i sreća idu ruku pod ruku, sreća je zaslužna za bolje zdravlje, a to nije obrnut slučaj, pa koliko god da su ljudi dobra zdravlja, ono kod njih ne izaziva osjećaj sreće. Ljudi koji se osjećaju sretnije rjeđe obolijevaju od bolesti srca i dijabetesa te rjeđe pate od depresije. Emocionalno vitalni ljudi su entuzijastični i dobro raspoloženi te se ne boje budućnosti jer vjeruju da će im se dogoditi samo dobre stvari. Odlični su i u “samoregulaciji”, što znači da gotovo uvijek biraju zdrave navike i tako se brinu o sebi, pa tako optimisti koriste čak 41 posto manje zdravstvenih usluga. 

Više od 30 studija otkrilo je da optimisti imaju učinkovitiji imunološki sustav te su otporniji na sezonske prehlade i gripu.

Mnoga su istraživanja pokazala da su ljudi koji su većinom preplavljeni pozitivnim emocijama općenito zadovoljniji i smireniji te ih rijetko obuzimaju negativne emocije - napetost, tjeskoba, depresija, ljutnja i neprijateljsko raspoloženje. Više od 30 studija otkrilo je da optimisti imaju učinkovitiji imunološki sustav te su otporniji na sezonske prehlade i gripu. A dođu li u kontakt s virusima, ne samo da rjeđe obolijevaju nego se i brže oporavljaju, pokazala je studija Sveučilišta Carnegie Mellon u kojoj je 350 volontera pet dana izlagano virusima u karanteni. 

• Smijeh je najmoćnija navika na svijetu. Smijanjem se izlučuju hormoni koji štite organizam. Pojačava se dotok kisika, poboljšava cirkulacija, smanjuje krvni tlak, opuštaju mišići te jačaju probavni i imunološki sustav. 
• Ako stvarno želite biti bolje raspoloženi, ne kupujte stvari već iskustvo. Nabavite sportsku opremu ili glazbeni instrument koji će vam donijeti novo iskustvo. Pričanje viceva i druženje uz igranje društvenih igara doprinose boljem raspoloženju.
• Ljudi se osjećaju sretno jer im život ima svrhu. Možda su se pronašli u ulozi roditelja ili profesora ili pomažu prijateljima kad im treba. A ako se sreća gradi na samopostignuću, zadovoljstvo izostaje.
• Sreći i zadovoljstvu pridonose i osjećaj divljenja prirodi ili nekom umjetničkom djelu - pritom su u organizmu niže razine citokina, koji služe kao markeri mnogih bolesti.  

Ljubav i sreća možda ne potječu iz “srca”, ali čini se da su svakako dobri za njegovo zdravlje. Sretniji ljudi imaju niži broj otkucaja srca, niže koncentracije krvne plazme, koja je usko povezana s bolestima srca, te nižu razinu stresnog hormona kortizola. Istraživači američkog Sveučilišta Columbia u studiji 2010. ocjenjivali su 2000 zaposlenih koji su govorili o svojoj ljutnji na poslu, na skali od jedan do pet s obzirom na izražene pozitivne emocije poput radosti, sreće, uzbuđenja, entuzijazma i zadovoljstva. 

Optimisti ne dozvoljavaju da ih stresne situacije iziritiraju.

Deset godina kasnije ispitanici su prošli još jedan test kojim je ustanovljeno da su “sretniji” sudionici razvili manje rizike od srčanih bolesti. Zapravo, za svaki “pozitivan” bod na skali rizik za bolesti srca bio je niži za 22 posto. No i druga istraživanja su pokazala da entuzijazam smanjuje rizik od srčanih smetnji čak i kad su ljudi u formi, kad vježbaju te ne puše. Tako među starijom populacijom optimisti imaju 77 posto manji rizik od srčanih bolesti nego pesimisti koji se ne mogu pomiriti da stare. 

Jedno je objašnjenje: Optimisti ne dozvoljavaju da ih stresne situacije iziritiraju. Sreća i optimizam, osim što će dijabetičare potaknuti da se pridržavaju dijete, teško oboljele da izdrže kemoterapiju, vježbače da svakodnevno vježbaju (potičući lučenje endorfina koji potiče još bolje raspoloženje), smanjuju i kronične bolove te ih “pretvaraju” u podnošljive. 

Sretniji ljudi više su duhovno usmjereni, pa čitanje svetih knjiga ili duhovne literature može biti nadahnjujuće. 

Pitate se zato kako postići bolje raspoloženje? Važno je imati krug voljenih ljudi, prijatelje i obitelj, koji će vas podržavati, a to je pogotovo važno kod starijih kako bi održali vitalnost. Stručnjaci upozoravaju da je vesela osobnost nešto s čime se ljudi rađaju i nije nešto što se lako mijenja. Ali se može usvojiti. Prakticirati ljubaznost može se istinskim pomaganjem drugima. Ljudi koji zapisuju svoju zahvalu jedanput na tjedan aktivniji su, imaju manje (fizičkih) problema i vesele se vikendu ili nadolazećim događajima. 

Sretniji ljudi više su duhovno usmjereni, pa čitanje svetih knjiga ili duhovne literature može biti nadahnjujuće. Vrijeme je dragocjen resurs, a što prije to shvate, ljudi će ga početi trošiti na najbolji mogući način, kako njima odgovara, te tako jačati osjećaj zadovoljstva. Možda će uzeti vrijeme za povezivanje s bližnjima ili će ga ‘gubiti’ u aktivnostima u kojima uživaju, a koje će ih preuzeti u potpunosti - trčanju, planinarenju, vrtlarenju ili pečenju kolača.

I odsutnost pozitivne energije privlači bolesti

Iako sreća igra veliku ulogu u sprečavanju zdravstvenih tegoba, da biste oboljeli nije nužno samo da ste negativno raspoloženi. Znanstvenici kažu da manjak pozitivnih emocija također povećava šanse da vas bolest nadvlada.

Snaga pozitive: djeluje i protiv malignih bolesti

Žene koje se liječe od raka dojke bile su manje sretne i optimistične prije prave dijagnoze nego žene koje nemaju rak, pokazala je studija. To ukazuje da su sreća i optimizam vrlo učinkovita zaštita i protiv malignih bolesti.

Uz nove vještine do jačeg osjećaja ispunjenosti  

Mozak vam je “fiksiran” i uvjerenja ste da ne možete napredovati ili unaprijediti svoje vještine? Valja zapamtiti da životnom zadovoljstvu pridonosi “otvoren um” koji će vas uvjeriti da možete sve - otrčati maraton ili smršavjeti.

Emocionalno zadovoljstvo donosi meditacija 

Ljudi koji meditiraju govore da u životu doživljavaju manje stresa, a to se potkrepljuje znanstvenim činjenicama da njihov mozak proizvodi nižu razinu kortizola. Emocionalno su stabilniji.