Ljudi koji imaju dobre osobine obično su rado prihvaćeni u društvu, no nedavno istraživanje pokazalo je da čak i kod nekih najkorisnijih osobina možemo prijeći u krajnost, što može dovesti do problema u odnosima s drugim ljudima, u partnerskim vezama, s kolegama na poslu, djecom, pa i u mentalnom zdravlju. Ukratko, dobro je biti dobar, ali s mjerom koja neće zakomplicirati vaše odnose, kao ni vaše zdravlje, kažu stručnjaci.
POGLEDAJTE VIDEO: Što boja kose govori o vama?
Evo nekih osobina kod kojih to posebno može doći do izražaja:
1. Sklonost dogovoru
Volimo ljude koji su topli, ljubazni i suradljivi, ovi ih atributi čine sjajnim partnerima, prijateljima i kolegama. Nema sumnje da je ugodna osobnost prednost u mnogim situacijama.
No, istraživanja sugeriraju da na radnom mjestu ljudi s ekstremnom razinom prilagodljivosti imaju niže plaće, rjeđe su mentori i manje je vjerojatno da će izraziti svoju kreativnost u odnosu na one koji su umjerenije prilagodljivi.
Druga istraživanja otkrivaju da previše slaganja može štetiti odnosima. Na primjer, supružnici koji pokušavaju vidjeti dobro u svim aktivnostima njihovih partnera, čak i kad su te radnje vrlo štetne, mogu završiti s većim problemima i nižim zadovoljstvom u braku.
2. Savjesnost
Ali, odnos savjesnosti i dobrobiti može izgledati više kao krivulja nego kao ravna linija: Korisno je biti savjestan do određene točke, ali na višim razinama može biti problematično, te potaknuti opsesivno-kompulzivne sklonosti, perfekcionizam i stres. Čak i njegove profesionalne koristi mogu imati gornju granicu: Na primjer, jedno je istraživanje pokazalo da ljudi koji su prosječno savjesni imaju najveća primanja.
3. Ekstrovertiranost
Ekstrovertne osobe su asertivne, pričljive i prijateljski raspoložene i uvijek ulažu dosta energije u socijalne kontakte. U usporedbi s introvertima, ekstrovertne osobe često će iskazivati veću dozu sreće, možda zbog većeg društvenog angažmana.
Ali, ekstremne razina ekstrovertiranosti može imati velike nedostatke, uključujući veći rizik za delinkventno ponašanje, psihopatiju, pa čak i virusne infekcije. Uz to, jedno je istraživanje pokazalo da pretpostavka da ekstroverti čine najbolje prodavače možda i nije sasvim točna: Među zaposlenicima call-centara upravo su ambiverti (oni koji imaju kombinaciju introvertnih i ekstrovertiranih atributa) ostvarili najviše prodaje, vjerojatno zbog veće fleksibilnosti u govoru i slušanju. Suprotno tome, ekstremni ekstroverti riskirali su da ih dožive kao pretjerano nametljive i nabrijane.
4. Otvorenost za nove stvari
Ljudi koji imaju visoku dozu otvorenosti skloni su tome da imaju živopisnu maštu, uživaju iskušavati nove stvari i intelektualno su znatiželjni. Otvorenost je povezana s dobrobiti, iako je veza slabija nego za ostale opisane osobine. Također, povezana je s kreativnošću i općenitim znanjem.
Međutim, otvorenost može postati štetna ako previše skrene u područje fantazije, što ljudima otežava razlikovanje fikcije od stvarnosti. Iako neki oblici mentalnih bolesti uključuju izuzetno nisku otvorenost, drugi karakteriziraju izuzetno visoke razine ove osobine. Krajnja otvorenost također može ograničiti sposobnost ljudi da održavaju zadovoljavajuće romantične veze: Snažna sklonost novitetima nad rutinom može dovesti do dosade i toga da im oko 'bježi' prema drugim potencijalnim partnerima.
5. Emocionalna stabilnost .
Dok neurotične osobe doživljavaju češće negativne emocije, samokritičnost i povišenu reaktivnost na stres, emocionalno stabilni ljudi smireni su, ujednačeni i dobri u upravljanju stresom. Ova osobina ima široke koristi, od manje nestabilnih odnosa do manje vjerojatnosti da ćete patiti od poremećaja raspoloženja.
Međutim, izrazito emocionalno stabilni ljudi imaju barem neki stupanj neurotičnih tendencija. Na primjer: Strah i tjeskoba mogu se razviti do mjere da ljudi vide prijetnje i tamo gdje ih nema druga krajnost - potpuni nedostatak straha - može ljude navesti na nepotrebne rizike koji rezultiraju ozljedom ili smrću.
Jedno je istraživanje pokazalo da je visoka emocionalna stabilnost česta među ljudima koji se bave rizičnim sportovima, poput padobranstva i kajakarenja brzim vodama. Granica između rizika i nepromišljenosti u ovom kontekstu može ovisiti o tome koliko ste uravnoteženi kad je riječ o samopouzdanju i odgovarajućoj razini straha i opreza.
Kako se 'popraviti'?
Ideja da više (naglašenija osobina) nije uvijek i bolje kad su u pitanju pozitivne osobine ličnosti sugerira da razlika između 'dobrih' i 'loših' osobina nije tako crno-bijela kao što bi se moglo činiti. Kod svake od tih osobina postoji širok raspon rezultata koji se mogu smatrati zdravima i prilagodljivima. Ne trebamo biti savršeno ljubazni, odgovorni, ljubazni, otvoreni ili smireni. U stvari, možda ćemo proći bolje izbjegavajući krajnosti - u bilo kojem smjeru.
Također, možemo imati koristi od toga što dopuštamo sebi da budemo složeni, pa čak i proturječni, umjesto da se pokušavamo uredno uklopiti u okvir osobnosti. Mogli bismo biti savjesniji na poslu, ali njegovati bezbrižnu crtu s prijateljima, ili bismo mogli biti općenito prilagodljivi, ali i brutalno iskreni kada je to potrebno, donosi portal Psychology Today.