Čak i ako niste aktivno njegovali prihvaćanje mita o Djedu Mrazu kod svoje djece, velike su šanse da zahvaljujući čaroliji božićnih filmova ili serija i uglađenog blagdanskog oglašavanja da djeca vjeruju u bucmastog djedicu koji zna jesu li bili zločesti ili dobri.
POGLEDAJTE VIDEO: Najljepši posao na svijetu
Fenomen debeljuškastog, dobroćudnog djedice koji leti zimskim noćima u saonicama i dijeli djeci darove seže još u 19. stoljeće. Tijekom vremena Djed Mraz se modernizirao, dobio je pomoćnike, no glavna poruka je ostala ista - Djedica dobroj djeci donosi darove.
Brojni roditelji diljem svijeta djecu od najranije dobi uvjeravaju da postoji Djed Božićnjak, a dječja mašta rado prigrli takvu lijepu priču. Međutim, tijekom odrastanja neminovno dolazi trenutak u kojem dijete počinje sumnjati i u kojem ćemo mu reći da Djed Božićnjak zapravo ne postoji.
Dakle, što se događa kada dječja logika, internet ili možda prijatelj otkrije nekoliko nelogičnosti u priči veselom djedici? Kako znati kad je vrijeme da svojoj djeci otkrijete veliku, razočaravajuću, tajnu?
- Nema pravog trenutka da se djeci kaže da nema Djeda Božićnjaka - kaže Glen Elliott, dr. sc. Elliott je izvanredni profesor i direktor Odjela za dječju i adolescentnu psihologiju na Sveučilištu California, San Francisco.
- Važno je prepoznati znakove kod djeteta, a ne pokušavati produžiti fantaziju zbog vlastitog užitka kad je dijete možda spremno čuti istinu - objašnjava.
Pratite tempo svojeg djeteta
Poput Elliotta, mnogi se stručnjaci slažu da bi roditelji trebali čekati da im djeca daju znakove da su spremni odustati od vjerovanja u Djeda Božićnjaka.
- Kad djeca počnu razmišljati o tome da Djed Božićnjak možda nije stvaran, postavljat će pitanja - a to je povod roditeljima da ih potaknu da razgovaraju o tome što im je logično ili ne - kaže dječji psiholog Helen Egger za WEB MD.
Psihologinja Jacqueline Wooley sa Sveučilišta Teksas je provela istraživanje na ovu temu koje je pokazalo da oko 70 posto trogodišnjaka vjeruje u Djeda Božićnjaka. S obzirom na to da petogodišnjaci bolje razumiju smisao darivanja i blagdanske čarolije, ne čudi podatak da njih čak 83 posto vjeruje u Djedicu, dok taj postotak počinje opadati u sedmoj godini.
Pokazalo se da tek 30 posto devetogodišnjaka vjeruje u božićnu čaroliju. Stoga je razdoblje, zaključeno je u istraživanju, od sedam do devet godina najprikladnije za razgovor s djecom o postojanju Djeda Božićnjaka.
Stručnjaci se slažu da je najbolje i najbezbolnije djeci reći istinu kad sama pitaju. To znači da su spremni na odgovor te prihvatiti ga kakav god je. Dijete koje nije spremno, ionako će ignorirati vaše objašnjenje.
Rade li roditelji grešku otpočetka?
S druge strane, britanski psiholog Christopher Boyle i australska sociologinja dr. Kathy McKay roditeljima savjetuju da djeci uopće ne govore da je Djed Božićnjak stvaran jer smatraju da takve laži djeci mogu pokvariti odnos s roditeljima te poljuljati dječje povjerenje u roditelje.
Naime, u članku objavljenom u časopisu Lancet Psychiatry oni tvrde da 'ako su roditelji sposobni lagati o tako nečemu posebnom i čarobnom, može li im se onda vjerovati u nekim drugim situacijama?'.
U članku pod nazivom 'Predivna laž' autori kažu da kad su posrijedi priče o Djedu Božićnjaku, možda je najveća moralna pogreška što istina mora kad tad izaći na vidjelo. A djeca to onda različito prihvaćaju.
- Djeca na kraju doznaju da su im roditelji godinama lagali. Istinu doznaju od nekog drugog ili od samih roditelja, kojima postane dosadno pričati priče i lagati o postojanju Djeda Božićnjaka, patuljaka i letećih sobova. Jedno i drugo može utjecati na povjerenje i odnos između roditelja i djece. 'Ako su mi lagali o Djedu Božićnjaku, iako u dobroj namjeri, što je još bilo laž?', pitanje je koje će si možda postavljati djeca - zaključuju Boyle i McKay.
Zbogom djetinjstvo
Američki psiholog Paul Coleman smatra da trenutak kad dijete shvati da Djed Božićnjak ne postoji nije bezazlen. To je svojevrstan kraj naivnog i bezbrižnog djetinjstva.
Kod djece se usporedno s ovom spoznajom, objašnjava Coleman, može javiti i strah od odrastanja, kao sumnja da će blagdan i bez Djedice i dalje biti čaroban. Tu je i razočaranje u roditelje koji su im lagali. Kako bi se taj negativni osjećaj ublažio, Coleman savjetuje roditeljima da se posebno potrude oko blagdana koji slijedi nakon djetetova saznanja da Djed Božićnjak ne postoji.
Treba iskoristiti novonastalu situaciju i djecu naučiti da lik Djeda Božićnjaka samo izraz dobre volje i blagdanskog veselja. Dijete tako može puno naučiti i o pomaganju siromašnima i dobrim djelima.
Internet otkriva istinu
Internet je kriv za sve, tvrde stručnjaci. Sve češće djeca saznaju brutalnu istinu o omiljenom Djedici guglajući. Djeca žele odrasti što prije, a nove tehnologije im to i omogućuju.
Većini djece božićnu čaroliju pokvare stariji braća i sestre, a čak 96 posto roditelja sretno je što djeca vjeruju u Djeda Božićnjaka.