Kako krvna grupa 0 nema ugljikohidratne lance koji obilježavaju krvne grupe A i B, koje bismo mogli opisati kao grančice koje strše iznad eritrocita i djeluju kao antigeni koji napadaju stanice drugih krvnih grupa u slučaju transfuzije, još prije 20 godina japanski znanstvenici počeli su testirati mogućnost da se kod krvne grupe A, koja je češća u populaciji, uklone ti ugljikohidrati. Time bi i ova krvna grupa postala univerzalna, odnosno mogli bi je primiti i ljudi s drugim krvnim grupama, bez da izaziva reakciju imunosnog sustava.
Iako su postigli određeni uspjeh u laboratorijskim uvjetima, još nismo došli do zadovoljavajućeg rješenja i teško je reći hoće li nova istraživanja dovesti do revolucije u transfuzijskoj medicini, komentira dr. sc. Irena Jukić, ravnateljica Zavoda za transfuzijsku medicinu, komentirajući najnoviju vijest da su kanadski istraživači analizirajući bakterije u ljudskom crijevu otkrili su da u njima postoje mikrobi koji proizvode dva enzima koji mogu pretvoriti uobičajeni tip krvi krvne grupe A u univerzalno prihvaćeni tip.
POGLEDAJTE VIDEO: Samo 40-ak ljudi na svijetu ima zlatnu krvnu grupu
- Nije stvar samo u tome da razlikujemo određene tipove krvi, nego u činjenici da danas razlikujemo preko 30 sustava krvnih grupa, te 600 različitih antigena. Znanstvenici, osim toga, sve češće govore o tome da se ne može govoriti samo o podudarnosti kad je riječ o krvnim grupama i sustavima, nego i o krvnotkivnim podudarnostima, tako da je teško reći mogu li ova istraživanja stvarno dovesti do toga da se dođe do rješenja temeljem kojega će krvna grupa A dobiti svojstva univerzalne krvne grupe, pojašnjava sugovornica.
Vijest koju prenosi portal Science, kaže kako su znanstvenici još prije 4 godine detektirali enzime u crijevima koji bi mogli ukloniti ugljikohidrate s crvenih krvnih zrnaca, no uspjeh je bio ograničen, jer enzimi nisu bili dovoljno učinkoviti. Nakon 4 godine pokušaja da ih poboljšaju, tim na čelu sa Stephenom Withersom, biologom sa Sveučilišta British Columbia u Vancouveru u Kanadi, odlučio je potražiti bolje enzime medu ljudskim bakterijama u crijevima.
Neki od tih mikroba zastaju na crijevima, gdje 'jedu' kombinacije ugljikohidrata i proteina, nazvane mucini, a mucinovi šećeri su slični onima koji određuju tip na crvenim krvnim stanicama.
Tako je dr. Peter Rahfeld prikupio uzorak ljudske stolice i izolirao njegov DNK, koji bi u teoriji trebao uključivati gene koji kodiraju bakterijske enzime koji probavljaju mucine.
Usitnjavanjem ove DNK i ubacivanjem različitih komada u kopije najčešće korištene laboratorijske bakterije, Escherichia coli, istraživači su pratili je li neki od mikroba nakon toga stvorio proteine sa sposobnošću uklanjanja šećera koji određuje krvnu grupu A.
U početku nije djelovalo obećavajuće. No kad su testirali dva rezultirajuća enzima odjednom - dodajući ih tvarima koje će svijetliti ako se šećeri uklone - reakcija se dogodila. Riječ je o enzimima koji izvorno potječu od bakterija u crijevima zvanim Flavonifractor plautii.
Rahfeld, Withers i njihovi kolege izvijestili su o svome rezultatu u časopisu Nature Microbiology. Sitne količine enzima, dodane jedinici krvi tipa A, mogu ukloniti ugljikohidrate koji su odgovorni za imunosni odgovor kod miješanja krvnih grupa, otkrili su.
- Otkrića su vrlo obećavajuća s obzirom na njihovu praktičnu korisnost, kaže Mohandas Narla, fiziolog koji se bavi istraživanjem crvenih krvnih stanica u Centru za istraživanje krvi u New Yorku. Naime, u SAD-u krv tipa A čini jednu trećinu zaliha, što znači da bi se dostupnost 'univerzalnih' davalaca krvi mogla s ovim otkrićem gotovo udvostručiti.
No i sam Narla kaže da su potrebna dodatna istraživanja da bi se osiguralo uklanjanje svih antigena u krvi tipa A koji izazivaju reakciju. Withers ističe da istraživači tek trebaju provjeriti nisu li mikrobni enzimi slučajno promijenili nešto drugo na crvenim krvnim stanicama, što bi moglo stvoriti probleme i onemogućiti transfuziju takve krvi.
- Za sada se, međutim, fokusiraju samo na pretvaranje tipa A, jer je to češći tip od tipa B, pa bi eventualna mogućnost transformacije u univerzalnu krv bila vrlo značajna, ističe.
- Istina, takva su istraživanja potrebna, jer mogu dovesti do napretka koji nam može biti vrlo značajan. Naime, stanovništvo s godinama stari, a baza darivatelja krvi sve je manja, zbog specifičnih zahtjeva koje imamo te činjenice da mlađa populacija, iz koje se darivatelji regrutiraju, postaje sve manje brojna - kaže i dr. Jukić.