Teško je dati savjet vozačima starije životne dobi jer su iza njih godine i godine vozačkog staža. Prije svega, trebali bi obratiti pažnju na svoje zdravlje, no mnogi će stariji vozači teško priznati, prihvatiti fizička ograničenja i pokušati ih riješiti, savjetuje Davorin Folnegović, predavač i instruktor vožnje iz autoškole FOL-GAS.

- Česti problemi koji se javljaju su pogrešna procjena sposobnosti, problemi s vidom, fizički problemi (slabija pokretljivost), vrijeme reagiranja, sluh, razne bolesti, kognitivne promjene - pojašnjava Folnegović.

U vožnji je vrlo važno obavljati više radnji odjednom, a to je sve teže kako se smanjuju kognitivne sposobnosti. Tako starijim vozačima može biti teško istodobno se koncentrirati na upravljanje vozilom, praćenje prometnih znakova i razgovor tijekom vožnje. Uz to, sposobnost pravilne procjene, kao i brze reakcije, može oslabiti s godinama.

- Zato stalno budite na oprezu, držite se poznatih cesta i izbjegavajte gužve - savjetuje Folnegović.

I fizički problemi mogu učiniti ulazak i izlazak iz automobila sve težim. Slaba pokretljivost i ukočenost mišića mogu utjecati i na sposobnost upravljanja vozilom. Stoga se preporučuje lagano vježbanje za učvršćivanje mišića po preporuci liječnika te korištenje automobila sa servo upravljačem i kočnica s ABS sustavom, koji će vam olakšati vožnju. 

Foto: Nikola Čutuk/Pixsell

Osjetilo vida jedno je od najvažnijih za sigurnu vožnju, a počinje slabiti kako starimo.

- Problemi s vidom mogu otežati procjenjivanje brzine i udaljenosti te prilagodbu na svjetlost, bilo sunčevu ili drugih vozila - kaže naš sugovornik. Starenjem se smanjuje i sposobnost podnošenja alkohola, pa ga je potrebno potpuno izbjegavati. Imajte na umu i da zdravstveno stanje može učiniti starije vozače ranjivijima u prometnim nesrećama, stoga budite na oprezu i ne zanemarujte teškoće i ograničenja u vožnji - ističe Davorin Folnegović.

• Lijekovi vas mogu uspavati I bolesti koje se pojavljuju s godinama, kao što su Parkinsonova bolest i artritis, te propisani lijekovi mogu predstavljati problem. Stoga idite redovito na kontrole i pazite na ograničenja u uputama lijekova.
• Provjerite reflekse Koliko brzo možete reagirati pri naglom kočenju ili brzoj provjeri mrtvog kuta u pretjecanju? Događa li vam se da pomiješate pedale za gas i kočenje? Osjećate li da vam je vožnja počela stvarati preveliki stres ili da prebrzo gubite živce? Sve su to pokazatelji da trebate biti još oprezniji u vožnji.
• Ne zanemarujte pogoršanje vida Redovito provjeravajte vid, barem jednom godišnje, pogotovo nakon 60. godine. Posjetite liječnika i ako vam se vid naglo pogorša, smanji oštrina ili sposobnost prilagodbe na svjetlost. Ako vozite noću, držite se pravila za noćnu vožnju, iako bi bilo najbolje da odaberete dnevnu vožnju i dobro svjetlo, posebno na duljim relacijama.
• Promjena ne treba biti bauk Iako napuštanje vozačke svakodnevice, posebice ako ste vozili cijeli život, može biti izrazito teško, te čak izazvati i depresiju, prelazak u pješake donosi brojne druge zdravstvene koristi: od činjenice da ćete se više kretati, novih mogućnosti poput korištenja bicikla, uštede novca i upoznavanja novih ljudi.
• ‘Crvene zastavice’ Ako primjećujete kako sve češće naglo kočite u vožnji, previše se približavate drugim vozilima, prečesto udarate u ogradu ili nogostup tijekom parkiranja, vrijeme je da napravite kompletan liječnički pregled s posebnim naglaskom na vještine koje su nužne za sigurnu vožnju: vid, sluh, kronične bolesti...