Nakon izlaska ili u žurbi prije sastanka pojedini mesni snackovi čine se kao dobar odabir brze hrane koja će biti vrlo brzo spremna za konzumaciju, a i zasitna je. No znanstvena istraživanja pokazala su kako takva hrana krije mnoge zdravstvene opasnosti.
- Hrana se mora procesuirati da bila primjerena za ljudsku upotrebu. Uglavnom je riječ o termičkoj obradi poput kuhanja i pečenja. No ultraprocesiranje podrazumijeva čišćenje, otkoštavanje i usitnjavanje. To znači da se od mesa rade sitne čestice koje se pretvaraju u brikete tj. zalogajčiće nalik snackovima - objasnila je nutricionistica Olja Martinić. Prilikom pripreme takve hrane nerijetko se u nju dodaju soli, šećeri, začini, aditivi i boje.
- Takva hrana se najčešće priprema u mikrovalnoj pećnici ili u fritezama i vrlo je jednostavna za pripremu, pogotovo kad su u pitanju restorani, dječji domovi ili drugi organizirani oblik prehrane - nastavila je Martinić dodajući kako se sve više u znanstvenom svijetu istražuje utjecaj takve hrane na zdravlje. Tako je prvu veliku studiju provela grupa znanstvenika iz Francuske i Brazila na uzorku od 105.000 odraslih Francuza. Povećali su im unos ultraprocesiranih namirnica za 10 posto i utvrdili kako je to povisilo rizik od kardiovaskularnih bolesti čak 12 posto, 13 posto je povećalo rizik od bolesti srca, a 11 posto rizik od cerebrovaskularnih ispada.
Utvrdili su kako takva hrana utječe na opskrbu srca i mozga kisikom. U drugoj studiji, u španjolskoj Navarri, znanstvenici su analizirali podatke 20.000 ispitanika kroz razdoblje od 10 godina. Otkrili su kako povećani unos ultraprocesirane hrane mogu povezati sa povećanjem smrtnosti od 62 posto bez obzira na uzrok smrti u usporedbi s onima koji su jeli manje od dva obroka takve hrane. Svaki dodatni obrok podignuo je rizik od smrtnosti za 18 posto.
- Poboljšanje prehrambenih navika, osobito uvođenje mediteranskog tipa prehrane, dokazano štiti od razvoja kroničnih bolesti i uzroka smrtnosti. Zato bi smanjenje konzumacije takve hrane uz više poreze na nju, marketinška i tržišna ograničenja te promociju zdravijih oblika prehrane trebali biti važan dio zdravstvene politike svih javnih zdravstvenih sustava - istaknuli su španjolski znanstvenici.
Britanska dijetetičarka Victoria Taylor tvrdi kako se nalazi o riziku od smrti ipak ne mogu povezati samo s prehranom.
- Znanstvenici su vrlo široko uzeli definiciju ultraprocesirane hrane, pa smrtnost povezana s tim može biti iz čitavog niza razloga. Primjerice, zbog nutritivnog sadržaja konzumirane hrane, zbog aditiva u hrani ili čak drugih čimbenika u životu ispitanika. Prije nego što se odlučimo za bilo kakve sugestije javim politikama, vrlo važno je detaljno i kvalitetno razumjeti problematiku. Ljudima već ionako savjetujemo mediteranski stil prehrane koja sadrži niz minimalno procesiranih namirnica poput voća, povrća, sjemenki, grahorica i punozrnatih žitarica.
Takva prehrana uz redovitu tjelovježbu i nepušenje pokazala se uspješnom u smanjenju bolesti srca i krvožilnog sustava - upozorila je ona. Domaći stručnjaci smatraju kako povremena konzumacija ultraprocesiranih namirnica nije škodljiva, no treba im pristupati s oprezom.
- Zbog načina pripreme te hrane zdravstveno ugrožavajući problem mogu biti i rastući lipidi koji vode do koronarnih bolesti. Nije važno o kakvom je bazičnom mesu riječ, jer ti nuggetsi mogu biti od usitnjenog mesa piletine, ali mogu biti i od ribe pa su to onda riblji štapići. Ako se povremeno koristi takva prehrana nije problem, no ako se cjelokupna prehrana bazira na takvim namirnicama onda može biti ugrožavajuća - zaključila je nutricionistica Olja Martinić.