Ukoliko od lanjske godine imate bočicu kreme za sunčanje koju niste otvarali, a stajala je na tamnom i hladnijem mjestu, tada je slobodno možete koristiti. Obično neotvorene kreme mogu stajati dvije godine. U svakom slučaju, provjerite rok trajanja, jer ne možete znati koliko dugo je stajala u trgovini prije nego ste je prošle godine kupili.
Ukoliko ste kremu lani otvorili i koristili, tada budite oprezni. Pogledajte na bočici što piše - koliko dugo može stajati nakon otvaranja, obično je to šest ili 12 mjeseci (6M, 12M).
Koliko može stajati nakon otvaranja prikazano je na ovakvoj oznaci:
Ukoliko primijetite da se struktura kreme promijenila, odvaja se ili ima čudan miris, odmah je bacite - niti u kojem slučaju ju ne nanosite na kožu. U najboljem slučaju neće vas učinkovito zaštititi od sunca, a u najgorem - iritirat će kožu ili čak izazvati alergijsku reakciju, prenosi Daily Mail.
Zašto su kreme za lice i tijelo različite?
To nisu samo marketinški trikovi, kažu stručnjaci.
- Dok ste s djecom koja stalno ulaze i izlaze iz vode, želite proizvode koji su vodootporni. Ali, oni mogu uzrokovati mrlje ukoliko ih stavite na lice jer su dizajnirani tako da privremeno zatvaraju kožu, što može dovesti do blokiranja pora. Kreme predviđene za lice imaju sofisticiraniju formulaciju - objašnjava dermatologinja dr. Anjali Mahto.
Dodaje kako su za lice bolji proizvodi na mineralnoj bazi, a za djecu oni bez mirisa, jer parfemi ponekad znaju izazvati alergijske reakcije.
Proizvodi koji se nanose jednom na dan
- Mnogo studija sugerira da takvi proizvodi za zaštitu od sunca zapravo ne pružaju cjelodnevnu zaštitu. Australija je čak zabranila takve proizvode - kaže dr. Mahto.
Naime, stručnjaci su skeptični oko toga zadrže li se takve kreme zaista na koži cijeli dan, u dovoljnoj količini da pružaju adekvatnu zaštitu. Preporuka je nanositi zaštitu svakih sat i pol do dva sata.
Štete li kreme za sunčanje morskom životu?
Procjenjuje se da se u morima i oceanima godišnje ispire oko 14.000 tona kreme za sunčanje, što je jako loše za podvodni život
Ove godine Havaji su zabranili korištenje proizvoda za zaštitu od sunca koji sadrže dva štetna sastojka: oxybenzone (poznat kao benzofenon-3) i oktinoksat (poznat kao oktil methoxycinnamate i ethylhexyl methoxycinnamate). Naime, ti sastojci štete koraljnim grebenima.
Također, neke studije sugeriraju kako ove kemikalije mogu potencijalno mijenjati spol riba i ometati normalne biološke funkcije morskog života.
Napravite sami prirodnu kremu za sunčanje
Radi se o receptu za kremu kojoj je zaštitni faktor SPF 20. Radi se o prirodnoj kozmetici te morate imati na umu da nije vodootporna pa ju je potrebno ponovno nanijeti nakon kupanja ili pojačanog znojenja. Rok trajanja ove kreme za sunčanje iz kućne radinosti je oko šest mjeseci.
Sastojci:
- 1/2 šalice organskog bademovog ili maslinovog ulja
- 1/4 šalice organskog djevičanskog kokosovog ulja - ima prirodni zaštitni faktor 4
- 1/4 šalice pčelinjeg voska – on daje gustoću, a može se i izostaviti
- 2 žlice praha cink oksida - ima prirodni zaštitni faktor 20, a ako ga stavite više, SPF će biti veći
Priprema:
U staklenku od otprilike 500 ml stavite sve sastojke osim cinkovog oksida i eteričnog ulja pa je stavite u lonac s vodom da se polako zagrijava. Povremeno promiješajte. Nakon što se svi sastojci otope, maknite sa štednjaka i polako dodajte cinkov oksid. Pazite da ne udišete njegove čestice. Nakon hlađenja, krema za sunčanje je spremna za upotrebu.
Inače, cinkov oksid je netoksični mineral koji ne ulazi u krvotok već se ponaša poput zrcala - odbija štetno sunčevo zračenje i glavni je sastojak mineralnih krema za sunčanje. Stručnjaci kažu da ima najširi spektar UVA i UVB reflektiranja koji je FDA (Agencija za hranu i lijekove) odobrila za korištenje.
Polovicu kokosovog ulja možete zamijeniti kakao maslacem koji će kremi dati odličan miris, piše Atma.