Kopanje nosa i jedenje njegovog sadržaja jača imunitet zahvaljujući dobrim bakterijama u sluzi. Ta sluz se, također, lijepi za zube i tako štititi od karijesa. Ova navika bi mogla biti dobra obrana od respiratornih infekcija, od pojave čireva na želucu pa čak i HIV-a, stoji u studiji znanstvenika sa Sveučilišta Harvard i Instituta za tehnologiju iz Massachusettsa u SAD-u.
Kažu kako je ova navika poželjna posebno iz razloga što živimo u sterilnom okruženju i malo doticaja s bakterija nam dobro dođe. Od malih nogu nas uče kako je istraživanje prstima po nosu loša navika, no čini se da sada roditelji imaju dobar razlog pustiti djecu da kopaju nos.
- Jedenje suhih ostataka koje izvučete iz nosa je izvrstan način za jačanje imunološkog sustava. Nos je zapravo filter u kojem se nakupljaju velike količine bakterija, a kada ta mješavina dođe do crijeva, djeluje baš kao lijek. Tako da ta navika ima smisla s medicinskog stajališta, a i savršeno je prirodna - objasnio je austrijski profesor Friedrich Bischinger, specijalist za plućne bolesti, a prenosi Independent.
Stručnjaci kažu da je opsjednutost higijenom ljudski rod dovela do povećanja broja alergija i autoimunih poremećaja poput artritisa.
- Iz evolucijske perspektive razvili smo se u vrlo prljavim uvjetima pa želja da naše okruženje i naše ponašanje bude sterilno zapravo nam samo šteti. Možda kada poželite izvaditi nešto iz nosa i pojesti, trebali bi poslušati nagon i to napraviti - smatra dr. Scott Napper, profesor biokemije sa Sveučilišta Saskatchewan u Kanadi.
Mišljenje hrvatske liječnice
Branislava Čilić dr. med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba smatra kako je kopanje nosa prije svega gadljiva i socijalno neprihvatljiva navika. Kaže kako ona ima i svoj latinski naziv "rhinotilexomania". Za okruženje u kojem živimo ova stručnjakinja ne smatra da je sterilno.
- Mora se priznati da naše okružje nije sterilno, da udišemo na nos i usta zrak koji ima primjese prašine, peludi, dima i ostalih nečistoća uključujući bakterije, viruse i gljivice koje se dijelom zaustavljaju u nosnoj šupljini, što je u konačnici i uloga nosa. Na taj način se na sluzi, koja ima ulogu prve linije zaštite dišnog sustava, stvaraju naslage koje mogu smetati i biti nelagoda pacijentu - objasnila nam je Branislava Čilić dr.med.
- Tu se nalaze i normalni stanovnici sluznice i kože, tzv. fiziološka flora. Uz nabrojano se događaju i sitna kapilarna krvarenja nastala povećanim tlakom kod ispuhivanja nosa te se nalaze i ljuskice zgrušane krvi. Sve to zna stvarati smetnje i nelagodu. Međutim, najispravnije je nos isprati fiziološkom otopinom, ispuhati ga te na taj način učiniti toaletu nosa bez kopanja po njemu - dodala je.
Liječnica je uvjerenja da, bez obzira na razna istraživanja, po nosu ne bi trebalo kopati. Kaže da ta navika čak može biti štetna za zdravlje.
- Kopanje nosa može stvoriti mikroragade u njemu na što se lijepe i kultiviraju bakterije, najčešće zlatni stafilokok koji može izazvati upale cijele sluznice nosa ili gnojne čireve koji nisu ni malo bezazleni - upozorila je.
Kopanje nosa zna biti opsesivno kompulzivni poremećaj
- U svojoj praksi sam viđala pacijente koji su imali opsesivno kompulzivni poremećaj kopanja nosa i stavljanja različitih predmeta u nos, što je još ozbiljniji problem koji može dovesti i do perforacije septuma nosa - ispričala nam je Branislava Čilić dr.med.
- Istina je da pokušavamo živjeti u sterilnim uvjetima. To je posebno izraženo u odgoju djece koju čuvamo kao pod sterilnim zvonom kako se ne bi razboljela virusima i bakterijama. U tome svakako pretjerujemo i sprječavamo razvoj imunološkog odgovora na iste uzročnike. Ipak, sve to ne opravdava kopanje nosa i konzumaciju njegovog sadržaja. Dobar imunitet ćemo imati ukoliko živimo zdravo, ispravno se hranimo, spavamo i odmaramo, cijepimo dostupnim cjepivima - dodala je liječnica.