Dok tome svjedoči iz prve ruke, znanstvenik Miguel Angel de Pablo razmišlja kako čovječanstvo nije svjesno ozbiljnosti situacije.
- Mi znanstvenici smo veoma zabrinuti, jer ne vidimo kako to možemo riješiti sami - rekao je španjolski geolog francuskoj novinskoj agenciji na otoku Livingston na Antarktici.
- Što više upozorenja šaljemo kako bi društvo bilo svjesno što se događa, čini se da nas nitko ne sluša i da nas se smatra paničarima”, usprkos dokazima - rekao je.
Američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) u srijedu je izvijestio da je ledeni pokrov kod Antarktike pao na ispod dva milijuna kvadratnih kilometara treću veljaču zaredom. Ta površina inače je uobičajena za ljeto na južnoj polutci. Posljednje tri godine pokrov je najmanji otkad su se prije 46 godina počeli bilježiti podaci.
POGLEDAJTE VIDEO:
Topljenje morskog leda nema istovremeni učinak na visinu oceana jer je formiran zamrzavanjem slane vode koja je već u oceanu. No led reflektira više sunčeve svjetlosti nego mračni ocean, pa njegov gubitak ubrzava globalno zatopljenje te izlaže kopneni ledeni pokrov čije bi topljenje moglo podići razinu mora.
- Iako smo dalje od nastanjenog dijela planeta, u stvarnosti ono što se događa na Antarktici utječe na sve u ostatku svijeta - upozorava De Pablo.
Ne može se lako poništiti
Prošlogodišnja studija pokazala je kako se gotovo polovica ledenog pokrova spojenog na kopno Antarktike smanjila u proteklih 25 godina, oslobađajući 25 bilijuna tona vode u oceane. To utječe ne samo na razinu mora nego i na slanost i temperaturu oceana, rekao je De Pablo.
Dio znanstvenika južni kontinent izdvaja kao dokaz klimatskih promjena. Antarktika je poznata po značajnim godišnjim varijacijama između ljeta i zime koje su manje očite na Arktiku.
Nema sumnje da će globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim emisijama stakleničkih plinova i dalje utjecati na te obrasce u budućnosti, piše France Presse.
De Pablo, koji proučava led na Antarktici više od 16 godina, strahuje da je možda već prekasno preokrenuti trend.
- Problem je što se te degradacije ne mogu lako poništiti - rekao je.
- Čak i kad bi danas promijenili ritam života kakav imamo u zapadnom društvu, ledenjaci se sutra ne bi prestali degradirati niti ledeni pokrov gubiti - dodao je.
Znanstvenici procjenjuju kako se Zemlja već zagrijala 1,2 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Pariški sporazum iz 2015. odredio je cilj ograničavanja zatopljenja od 1,5 stupnja kako bi se zaustavile katastrofalne posljedice.
- Moramo se zapitati je li način na koji živimo svakodnevicu doista toga vrijedan jer ćemo na kraju izgubiti naš planet. A drugog planeta nema - upozorava De Pablo.