Iako su ljudi veći dio svoje povijesti živjeli u malim društvenim skupinama, to se posljednjih stoljeća znatno promijenilo.
Znanstvenici sa sveučilišta u Yorku istraživanjem su otkrili da ljudske sposobnosti prepoznavanja omogućuju procesuiranje na tisuća lica koje susrećemo u modernom društvenom okruženju ili ih viđamo na televiziji.
- Navikli smo svakoga dana po licima prepoznati prijatelje, kolege, selebritije i mnoge druge. Ali nitko dosad nije ustanovio koliko zapravo lica znamo - kaže psiholog Rob Jenkins s jorškog sveučilišta.
Zato su on i njegove kolege zatražili sudionike studije da popišu što je moguće više lica iz svojih privatnih života. Zatim su napravili isto s osobama koje prepoznaju, ali osobno ne poznaju. Potom su im prikazane tisuće fotografija slavnih osoba i morali su odgovoriti koje prepoznaju.
Raspon u broju lica kojih su se sudionici uspjeli prisjetiti ili ih prepoznati bio je golem, otprilike od tisuću do deset tisuća.
- To znači da prosječna osoba prepoznaje oko 5.000 lica. Čini se da nam isti mentalni aparat kojim prepoznajemo desetke ljudi omogućuje da ih prepoznamo tisuće - kazao je Jenkins.
Znanstvenici smatraju da bi ta brojka, polazište za prvi ljudski "facijalni vokabular", mogla pomoći u razvoju softvera za prepoznavanje lica kakvi se sve više koriste u zračnim lukama i pri istragama zločina. Znanstvenicima bi ovo istraživanje moglo pomoći i da bolje razumiju slučajeve zamjene identiteta.
Jenkins kaže kako nije nemoguće da neki ljudi mogu naučiti kako upamtiti i prepoznati neograničen broj lica, pod uvjetom da imaju dovoljno prakse. Kao argument pritom naglašava da mozak ima gotovo bezgraničan kapacitet za učenje riječi i jezika. Ograničenja u tom smislu predstavljaju samo učenje, praksa i motivacija.
Raspon broja lica koje su sudionici istraživanja uspjeli prepoznati daleko nadmašuje evolucijske potrebe, jer su ljudi tisućama godina upoznali jedva nekoliko desetaka osoba u svojim životima.
Jenkins kaže da nije jasno zašto smo razvili tu sposobnost.
- Možda je to još jedan slučaj pretjerivanja kakve često vidimo u prirodI. Otrov nekih pauka može ubiti konja iako ga pauk nema potrebu pojesti - objasnio je.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B.
'KAŽNJAVALA SAM SE SVAKI DAN': Slavna glumica progovorila o borbi s bolesti