Sredstva za čišćenje puna su štetnih kemikalija koja mogu nadražiti kožu, oči i dišne puteve. Zbog toga su vrlo opasna za djecu, ali i kućne ljubimce. Njihova otapala ulaze u tijelo kroz kožu i pluća, te se povezuju s problemima jetre i bubrega, te poremećajima živčanog sustava. Gotovo sva sredstva sadrže amonijak koji je prilično otrovan.
Pare kupovnih sredstva za čišćenje mogu izazvati nadraženost očiju, pluća i kože, čak i u niskim koncentracijama. Miješanje proizvoda koji sadrže amonijak s proizvodima koje sadrže klor stvara smrtonosni plin kloramin. Fenol ili karbolna kiselina još je jedan česti sastojak u sredstvima za čišćenje, uzrokuje slabljenje središnjeg živčanog sustava. U dodiru s kožom može uzrokovati izbijanje čireva, osip, nadutost i prištiće. Od štetnih sastojaka ističu se još i naftalen, natrijev bisulfat, solna kiselina, EDTA, DEA, TEA, Paradiklorobenzen, no i ovo su samo jedni u nizu.
S druge strane, ekološka sredstva koja preporučujemo ne oštećuju dišne organe, kožu ili unutarnje organe. Nisu opasna za kućne ljubimce i djecu u tolikoj mjeri kao kemikalije, ne zagađuju okoliš. Sredstva koja ‘izmućkate’ kod kuće nisu bolja samo za vaše zdravlje nego i za prirodu, a i kućni budžet.
Kad napravite univerzalno sredstvo, možete ga imati nekoliko mjeseci, taman dok ga ne potrošite. Kemikalije iz deterdženata koje se teško razgrađuju, na kraju završe u prirodi gdje imaju negativne posljedice na biljni i životinjski svijet.
Istina je da vam ne treba pet različitih sredstava za površine u domu, već vam je dovoljno jedno sredstvo za većinu materijala. Aktivni sastojci za prirodne proizvode za čišćenje mogu se naći u svim trgovinama ili ljekarnama, a većinu ih vjerojatno već i imate u kuhinji ili kupaoni.
To su uglavnom sastojci poput sode bikarbone, octa, limunova soka, izopropanola, vodikovog peroksida (hidrogen peroksida), kukuruznog škroba, praška za pecivo, eteričnih ulja... Ovi sastojci nisu skupi, a jednom kada ih kupite imat ćete ih dugo, budući da obično dolaze u većim pakiranjima. Njima možete prati gotovo sva mjesta u kući, te ih možete miješati u promjenjivim omjerima kako bi bili pogodniji za specifične zadatke.
Soda bikarbona se može koristiti kao omekšivač za rublje, odstranjivač neugodnih mirisa, za poliranje metalnih površina, čišćenje odvoda i wca, sredstvo za ribanje te mnogo drugih stvari. Ocat je pogodan za čišćenje svih vrsta površina, odstranjivanje plijesni, kao omekšivač rublja, a otklanja i neugode mirise nakon što miris samog octa ispari.
Limunovim sokom može se čistiti staklo, a dobar je i kod uklanjanja mrlja i neugodnih mirisa. Kukuruzni škrob je dobar kod pranja prozora, tepiha, i za poliranje namještaja. Eterična ulja dobra su zamjena za umjetne mirise, a mogu imati i antibakterijska svojstva.
Čajevac će ubiti većinu bakterija u kupaoni, a ulje poput paprene metvice ostavit će svjež miris. Pazite da koristite kvalitetna eterična ulja, ona su malo skuplja, no kada ih jednom kupite imat ćete ih dovoljno dugo i izbjeći ćete rizik od udisanja sintetičkih spojeva iz jeftinih ulja.
Također, ako eterična ulja koristite za dezinfekciju, ona jeftinija možda neće imati takva svojstva. Kombinacijom ovih sastojaka možete očistiti cijelu kuću bez skupih i štetnih kemikalija. Mješavinom alkoholnog octa, eteričnog ulja po vašem izboru, malo tople vode i par kapi ekološkog sredstva za pranje suđa koje sada već možete kupiti u većini trgovina, dobiti ćete univerzalno sredstvo za čišćenje većine površina u domu.
Savjeti
• U kuhalo za vodu u kojem se nakupilo puno kamenca, sipajte ocat, uključite ga i čekajte da prokuha. Prolijte vodu u odvod, i kuhalo je čisto kao novo
• Sodu bikarbonu možete posipati na dno kante za smeće da skuplja neugodne mirise
• Glavu od tuša na kojoj se nakupilo kamenca potopite preko noći u posudu u kojoj ste dodali ocat. Neće ju oštetiti a uklonit će kamenac. Za naslage tvrdokornog kamenca pomoći će blago zagrijan ocat (ali ne prokuhan)