Zbog promjene na zimsko računanje vremena u noći s 27. na 28. listopad, nakon što otkuca tri sata ujutro, kazaljke vraćamo za jedan sat unatrag. Iako ćemo tu noć vjerojatno dobro spavati i uživati u dodatnom satu odmora, već sljedećih nekoliko dana ljudski san će bit poremećen, otkrila je studija Sveučilišta Glasgow na 3000 ljudi.

Uzrok tome je prilagodba organizma na novi bioritam, koji se treba prilagoditi i novom računanju vremena, piše Daily Mail. Zbog toga ljudima treba par mjeseci da se prilagode, što rezultira lošijom kvalitetom sna.

U prosjeku, kvalitetu svog sna prije promjene vremena u listopadu, ljudi na ljestvici od jedan do deset ocjenjuju s 5,4. U noći promjene sata i dana poslije ta se kvaliteta penje na 5,8, no već u tjednu nakon promjene pada na ocjenu 4,5, objašnjavaju znanstvenici.

- Naš san se nakon listopada pogoršava, ne samo zbog novog bioritma, već zato što noći postaju dulje te se trudimo ranije leći da bi se naspavali. To rezultira nesanicom i čestim buđenjima te okretanjima usred noći - zaključio je voditelj studije, profesor Colin Espie.

Povijest promjene računanja vremena

O drugačijem računanju vremena ljeti i zimi razmišljalo se dulje vrijeme kroz povijest. Začetnikom te ideje smatra se Benjamin Franklin, koji je smatrao kako se pomicanjem satova može bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje. Pristaša takve ideje bio je i britanski graditelj William Willett, koji je 1907. izdao pamflet "Uzaludno traćenje dnevne svjetlosti" u kojem je predlagao pomicanje sata za 80 minuta unaprijed u travnju, čime bi se uštedjelo na troškovima struje i učinilo dane produktivnijima.

Willett je nekoliko puta bezuspješno pokušao progurati taj zakon u britanski Parlament, no to se pitanje opet aktualiziralo za vrijeme Prvog svjetskog rata. Početkom 1914. Njemačka je bila prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena, a toj praktičnoj uštedi električne energije ubrzo su se pridružile Velika Britanija i SAD.

Nakon završetka rata, neke su zemlje odbacile ljetno računanje vremena, prvenstveno zbog pritužbi farmera koji su tvrdili da takav ritam ne pogoduje poljoprivredi i stočarstvo, jer pijevci nisu upoznati s time da trebaju ranije početi kukurikati, a usjevi se odrositi. Neke države u SAD-u ni danas ne mijenjaju sat, kao niti Japan, Ekvador i države u tropskom pojasu. U Europi sve zemlje mijenjaju sat, osim Islanda.

Korisna ili štetna promjena?

Kokoši nesilice na farmama u prvom mjesecu nakon promjene sata nesu manje jaja, češće su upale vimena kod krava zbog promjene vremena mužnje, a postoje i druge posljedice nametnute promjene vremena.

U 20. stoljeću u znanstvenim se krugovima puno raspravljalo o pomicanju sata. Iako je glavna prednost tvrdnja da se takvom promjenom štedi na energiji, brojni liječnici upozoravaju kako ona loše djeluje na sveukupno zdravlje ljudi i životinja, što rezultira glavoboljom, kroničnim umorom i nesanicom.

Jedini način pripreme na što bolju prilagodbu je veća fizička aktivnost tijekom prvih dana nakon mijenjanja sata. Tako se organizam više umara pa je lakše zaspati i brže uspostaviti redovan ritam spavanja. Pomoći će i "treniranje" ranijih odlazaka na počinak.