Ivana Šojat napisala je izrazito oštar i društveno kritičan tekst koji nastoji otvoriti žensku perspektivu kada su u pitanju teme poput sretnog zajedništva i izvanbračnih odnosa, iskrenosti, pritiska majčinstva, samoće i straha od usamljenosti. Uz pojedine autobiografske elemente, Ivana Šojat u ovom romanu bez ustezanja progovara o nekim od najčešćih strahova kod ljudi srednjih godina. Ovim su riječima recenzenti opisivali djelo koje govori o Mirni, ženi u 38. godini života, prevoditeljici koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobravaju njezinu rastavu. Autorica je u intervjuu o djelu rekla:

“Roman govori o Mirni, ženi koja odustaje od standardnog scenarija koji već predugo kroji ženske sudbine na našim prostorima i ženskim bićima nalaže nezaobilazan niz 'udaja - majčinstvo - očuvanje braka po svaku cijenu' kako bi si ta ženska bića zajamčila status 'poštene žene' u društvu. Mirna se razvodi nakon što muža uhvati u preljubu. Prethodno odlučuje i da neće biti majka. Te dvije njezine sudbonosne odluke navlače na nju gnjev roditelja, koji su stava kako žena bez djece nije ostvarena žena. Roman je sraz tradicionalnog (zapravo mizoginog) i pravičnog, uvid u duboko nepravedan odnos prema ženi kao ljudskom biću, priča o raspuštenici, 'nedovoljno dobroj i nedostojnoj poštovanja'."

Foto: Dubravka Petrić/PIXSELL Ivana Šojat, pjesnikinja, esejistica, prozaistica i romansijerka, iza sebe ima 19 ukoričenih naslova: pet zbirki poezije ("Hiperbole", "Uznesenja", "Utvare", "Sofija plaštevima mete samoću" i "Ljudi ne znaju šutjeti"), zbirku eseja "I past će sve maske", četiri zbirke novela ("Kao pas", "Mjesečari", "Ruke Azazelove" i "Emet"), šest romana ("Šamšiel", "Unterstadt", "Ničiji sinovi", "Jom Kipur", "Ezan" i "Štajga ili put u maglu") te roman za mlade "Zmajevi koji ne lete", kao i slikovnice "Heliot, zmaj gnjezdaš" i "Selina i mrakovi", koja uskoro izlazi u prijevodu na kineski jezik.

TOP 13 KNJIGA ZA FRICA Priče u 'Graciji od čempresa' su neodoljiva mutacija bajke

U najnovijem romanu Ivane Šojat prepoznaju se "obrisi već viđenih bračnih scena, tradicionalnih konstelacija i svježi tragovi patrijarhata - suvremena je to svakodnevica trulog društva koje ignorira zlostavljanje u obitelji te potom u novinama čita o femicidu u stanu iznad vlastitoga, a probleme poput alkoholizma i izvanbračnih izleta pripisuje uobičajenom i prihvatljivom muškom ponašanju. S druge strane, iako je žene autorica pokušala oslikati kao žrtve mizoginije, one i jedna drugoj prenose traume i teret s generacije na generaciju, nazivaju se pogrdnim imenima unatoč tomu što su sve redom žrtve istih muškaraca, same si nameću uloge koje niti mogu niti žele ostvariti", zapisala je o djelu na portalu Booksa Petra Amalia Bachmann, zaključujući:

“Jasno je i nepobitno da autorica u ovome najnovijem romanu kritički piše o društvu koje umanjuje bilo kakvu vrijednost žene koja je sama - bilo da je ona usidjelica poput preminule susjede Mandice ili raspuštenica poput Mirne".

Foto: PROMO Nagradu Fric utemeljili su 24sata i tjednik Express, a dodijelit će je sedmi put pod pokroviteljstvom Barcaffea. Za nagradu su konkurirale knjige fikcijske proze napisane na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, ali premijerno objavljene u Hrvatskoj od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. godine. Jedan autor/ica osvojit će nagradu koja donosi mobilnu skulpturu i 10.000 €.

TOP KNJIGE ZA FRICA! Žiri izabrao top 13 knjiga koje ulaze u širi izbor za nagradu Fric

Zadnjeg dana književne manifestacije Sa(n)jam knjige u Puli javnosti će biti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, a potom će odabrati pobjednicu ili pobjednika. Do sada su dobitnici nagrade Fric bili, redom: za sezonu 2016/17. Damir Karakaš za roman "Sjećanje šume", 2017/18. Jurica Pavičić za roman "Crvena voda", 2018/19. Darko Cvijetić za roman "Schindlerov lift", 2019/20. Marko Gregur za roman "Vošicki", 2020/21. Damir Uzunović za roman "Ja sam" i 2021/22. Miljenko Jergović za zbirku priča "Trojica za Kartal".