Pogledavši snimku podvodnog krajolika, većina Japanaca najprije je počela opisivati kontekst (scena izgleda poput potoka, voda je zelena). Amerikanci su svoj opis započeli spominjanjem najizraženijih pojedinosti, kao što su šarene ribe ili podvodne biljke, pokazalo je istraživanje. Kultura u kojoj ljudi odrastaju uvelike utječe na njihov način razmišljanja i gledanja na svijet pa isti prizor drugačije izgleda istočnjaku i zapadnjaku. U istočnjačkoj kulturi naglasak je oduvijek bio na skladu, pripadanju, dužnosti i hijerarhiji, dok Zapad više cijeni natjecateljski duh, privatnost, samospoznaju, nezavisnost i jedinstvenost. Stoga istočnjaci najprije zapažaju međusobne odnose između predmeta (holističko razmišljanje), dok se zapadnjaci usredotočuju na njihove naizraženije karakteristike (analitičko razmišljanje). Ipak, ove razlike nisu zapisane u mozgu, nego ovise o okolnostima, tvrdi psihologinja Daphna Oysterman. Svaki čovjek, bez obzira na podrijetlo, sposoban je razmišljati na oba načina. Društvene okolnosti određuju kojim će se češće služiti.

>>> Zapadne se novine pišući o ubojstvima i sportskim natjecanjima usredotočuju na osobine pojedinaca (npr. pokušavaju rekonstruirati ubojičino stanje uma), a kineske na društvene i povijesne faktore (npr. u kakvim je odnosima ubojica bio s ljudima iz svoje okoline)

>>> Čovjek se lako može prebaciti s jednog na drugi način razmišljanja. Nakon gledanja zapadnjačkih simbola (kauboji i sl.), ispitanici su bili skloniji analitičkom razmišljanju, a nakon pogleda na istočnjačke (kineski zmaj), holističkom.

>>> Trebaju li grupirati stvari prema smislu, zapadnjaci će kravu povezati s piletom (životinje), a istočnjaci s travom (krava jede travu).

>>> Istočnjaci su spremniji pronaći sredinu između dva suprotstavljena mišljenja, dok zapadnjaci izabiru jedno, a isključuju drugo.

>>>Promatrajući sliku tigra u džungli, Amerikanci su duže gledali tigra, dok su se Kinezi naizmjenično fokusirali na tigra i pozadinu.