Prvi karlovački hotel za pčele postavljen je nedavno u arboretumu Šumarske škole u Karlovcu. Nastamba je izgrađena od više vrsta rupičastog materijala koji oponaša prirodno stanište kukaca koji inače u gradovima nemaju dovoljno mjesta za prezimljavanje i razmnožavanje.

POGLEDAJTE VIDEO: Hotel za pčele u Karlovcu 

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: Kristina Štedul-Fabac/PIXSELL

To je jedan od načina kako bi se zaštitila populacija divljih oprašivača, prvenstveno solitarnih pčela kojima prijeti nestajanje, između ostalog zbog nestanka njihova prirodna staništa i gnjezdilišta, ali i ostalih kukaca s obzirom da je izgrađen hotel višenamjenskog karaktera. Prvi stanari u hotel će useliti do kraja godine, većina u proljeće, a do naredne zime bi kapacitet trebao biti popunjen. Naime, radi se projektu karlovačke udruge Pinklec, zavičajnog društva Međimuraca, koji je financirala komunalna tvrtka Zelenilo po nacrtima Javne ustanove Međimurske prirode, a realizirali su ga učenici i mentori Šumarske škole u svojoj drvodjeljskoj radionici. Vesna Horvat, predsjednica udruge Pinklec nam je kazala da im se svidio projekt iz njihova zavičaja, Javne ustanove Međimurske prirode koja je na području Međimurja u posljednjih nekoliko godina postavila već 20-ak hotela pa su odlučili to provesti i u Karlovcu, uz njihovu pomoć. 

Foto: Kristina Štedul-Fabac/PIXSELL - Želja nam je i namjera da se postavljanjem ovog našeg prvog hotela za pčele u Karlovcu potakne i ostale da izgrade nastambu za ove vrijedne divlje oprašivače koji su uslijed gubitka staništa jako ugroženi. Naime, parkovi se u gradu uređuju, nema šikara, trulih grana, drveća i kukci time gube prirodna staništa. Hotel će kukcima služiti za prezimljavanje i razmnožavanje jer inače ne bi našli gnijezdo, eventualno puno manjeg kapaciteta. Treba istaknuti da predstavnici divlji oprašivača, solitarne pčele ne proizvode med i ne roje se, one su posvećene oprašivanju i u danu čak 150 posto učinkovitije oprašuju cvijeće od pčela medarica. Zbog toga su ti divlji oprašivači vrlo važni za dobrobit cijelog ekosustava, cijelog hranidbenog lanca, jer cvijet koji je neoprašen "umire"  - govori Horvat, dodajući da su se o toj tematici informirala i kod nadležnih institucija koje se već bave ovom problematikom i došli do spoznaje da je za opstanak pčela solarica jako važno da im čovjek pomogne da ne izgube staništa. 

Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL - Hotel je jedan od načina da ih sačuvamo, ali koji sam po sebi ništa ne znači ako ih ne bude dovoljno. Naime pčele vezane za ovaj hotel obitavaju u krugu 250 metara, te se za nekih 300 do 500 metara dalje ukazuje potreba za novim hotelom. Zbog toga pozivam sve građane i institucije da se uključe i izgrade svoje hotele za kukce. To mogu učiniti u svojim dvorištima, na balkonima, bez straha, jer one ne napadaju čovjeka. Poželjno ih je postaviti malo dalje od ljudi i prometa, zaklonjene od izravnog sunca i vjetra. Pčelama je za gnjezdenje potrebna rupica promjera od 10 do 12 milimetra dubine desetak i više centimetara. Za to mogu koristi bilo koji komad drveta. Kada je rupica zapunjena sa blatom vidi se da je netko ušao unutra i zatvorio vrata da tu prezimi - govori Horvat, dodajući da je projekt naišao na pozitivan odjek, a već ih je kontaktirao i jedan ekološki hotel koji ih pozvao na suradnju u izradi hotela, kako bi i oni doprinijeli zaštiti divljih oprašivača.

Foto: Kristina Štedul-Fabac/PIXSELL Horvat je istaknula da je hotel u Karlovcu višenamjenski, ispunjen s puno raznog materijala, češera, slame, drveta s rupicama, te da će svaki taj prostor nastaniti razne vrste kukaca. Pohvalila je rad učenika Šumarske škole koji su s radošću izrađivali i uređivali hotel koji po uređenosti može imati pet zvjezdica. Horvat je zaključila sa se moramo osvijestiti po pitanju staništa za divlje oprašivače, te da je do sada tek manji broj ljudi upoznat s njihovom dobrobiti. Naime svi oni koji žele biti sigurni da u svome voćnjaku imaju dovoljno oprašivača grade svoje specijalizirane hotele za pčele, te u njih najčešće postavljaju drvene grede u kojima izbuše rupice za njihov smještaj. 

POLJOPRIVREDA U MODI Smjer agronom sve popularniji: Nama su pčele, vinarstvo i masline dio nastavnog plana

- Ideja je odlična, a kako smo i inače ekološki osviješteni rado smo se odazvali suradnji, a sve kako bi potaknuti svijest kod ljudi da je oprašivača sve manje i da im moramo pomoći u opstanku. Također, naši učenici su se oduševili izradom hotela kojeg su uz pomoć mentora izrađivali u našoj školskoj radionici - kazao je Daniel Peris, ravnatelj Šumarske škole Karlovac.

Foto: Kristina Štedul-Fabac/PIXSELL Glavni zaštitar Međimurske prirode Velimir Bašek je istaknuo da su većinu višenamjenskih hotela u Međimurju postavili u blizini škola kako bi djecu naučili gradnji, ali i značaju oprašivača za očuvanje bioraznolikosti, te da ih je moguće postavljati i u urbanim sredinama.  

- I u Karlovcu smo postavili višenamjenski hotel kojeg će nastaniti solitarne pčele, bubamare, osolike muhe, ose, bumbari, uholaže. Za svakog je pripremljena poneka soba. Na djecu smo stavili zadatak da prate školsku okolinu i kroz nekoliko godina ćemo napraviti istraživanje o uočenim promjenama u prirodi. Iz iskustva znamo da već i dosta vrtlarica, domaćica na području Međimurja grade svoje hotele u vrtovima zbog kukaca koji se hrane lisnim ušima pa ne moraju upotrebljavati razne pesticide za borbu protiv nametnika - istaknuo je Bašek prednosti gradnje hotela za kukce.

UPISI U TIJEKU Inkluzivna škola pčelarstva u kampusu Borongaj u Zagrebu

Inače je u Hrvatskoj prisutno 725 različitih vrsta divljih pčela. Projekt udruge Pinkleca dobio je potporu i Zavoda za zaštitu prirode koji ističe da o oprašivanju životinja ovisi oko 90 posto biljnih vrsta i 75 posto poljoprivrednih usjeva, a u našem su podneblju najvažniji oprašivači kukci, ponajprije divlje pčele.