Mala američka studija otkrila je da ibuprofen može ublažiti simptome visinske bolesti, piše Health.com. Simptomi ove bolesti javljaju se iznad 2500 metara i vrlo često pri brzom mijenjanju brzine odnosno uspona. Na razvoj visinske bolesti utječe brzina uspona, nadmorska visina, visina na kojoj čovjek spava te individualna osjetljivost. Ljudi je mogu doživjeti u zrakoplovu, tijekom planinarenja, ali i na skijaškim sjedežnicama. Dobra tjelesna sprema nema nikakav utjecaj na otpornost prema ovoj bolesti. 

Tijelo jednostavno nije spremno na takvu promjenu, ponajprije zbog promjene tlaka i smanjene količine kisika na visinama. U tom slučaju disanje se ubrzava, a žile u plućima se sužavaju kako bi krvni tlak porastao te kako bi krv mogla prodrijeti u pluća. Također srce počinje kucati brže, a ljudi iz neznanja svoju reakciju mogu poistovjetiti s napadajem panike ili strahom. 

Fiziološke promjene osjete se na visini od 1500 do 2500 metara, no tada je visinska bolest rijetka. Tek iznad 2500 metara nadmorske visine bolest postaje vrlo česta. Mogu se javiti i glavobolja, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, slabost, umor, vrtoglavica, noćne more i nesanica. Simptomi obično nestaju do tri dana nakon prestanka penjanja. 

U studiji su ispitanici popili dozu od 600 miligrama tijekom 24 sata na visini od 3800 metara. Čak 69 ispitanika koji su uzeli placebo doživjeli su glavobolju, vrtoglavicu i umor, dok je iste simptome, u grupi koja je pila ibuprofen, doživjelo 43 posto. Stručnjaci se vesele ovom otkriću jer su do sada samo dva lijeka, acetazolamid i deksametazon, bili učinkoviti u prevenciji ove bolesti. No oni se mogu dobiti samo na recept i nose rizik od nuspojava. 

Glavobolja, mučnina, problemi sa spavanjem, vrtoglavica i noćne more najčešći su simptomi visinske bolesti

U SAD-u se mnogi liječnici libe prepisati ove lijekove ukoliko pacijenti do sada već nisu iskusili visinsku bolest. Ibuprofen je gotovo jednako učinkovit kao ova dva lijeka, a mogao bi biti rješenje za ljude koji putuju na visoke nadmorske visine, a još uvijek ne znaju jesu li skloni toj bolesti, kaže dr. Robert Roach s medicinske škole Sveučilišta Colorado. 

Ova bolest česta je kod alpinista, a do sada su liječnici kao prevenciju savjetovali puno vode, izbjegavanje alkohola prvi dan, lijekove koji mogu utjecati na rad mozga, poput pilula za spavanje ili sedativa, puno ugljikohidrata te postupno penjanje kako bi se tijelo priviklo na promjene. 

Više je uzroka visinske bolesti, a pored smanjene razine kisika, to može biti i dehidracija. U vrlo rijetkim slučajevima visinska bolest može prouzročiti fatalno oticanje mozga.