Iako bolesti jetara najčešće povezuju s prekomjernim pijenje alkoholnih pića, ista stanja izazivaju i pića s visokim postotkom šećera, pokazala je nova izraelska studija. Pijenje slatkih gaziranih ili prirodnih sokova može rezultirati masnim jetrima - nakupljanjem neutralnih masti (triglicerida) u jetrenim stanicama, zbog čega ona postaju lagano do umjereno povećana, a u težim slučajevima i bolna te osjetljiva. Liječnici iz medicinskog centra Ziv u Haifi usporedili su dvije skupine volontera koji nisu imali nikakve predispozicije za nastanak jetrenih oboljenja. Rezultati su pokazali promjene povezane s masnim jetrima u 80 posto ljudi koji su pili dvije čaše gaziranih pića s visokim postotkom šećera ili prirodnih sokova svaki dan. Zbog soli koje sadrže, gazirani sokovi nepovoljno utječu na zdravlje bubrega i jetre, a dodatno izvlače i minerale iz tijela, tvrdi dipl. nutricionistkinja Sandra Marić.
- Pijenje takvih pića treba svesti na minimum, odnosno ne više od čaše na dan, a ne treba pretjerivati niti s prirodnim sokovima, nastavlja nutricionistkinja. Iako se smatrala zdravom, fruktoza iz prirodnih sokova je na osnovu najnovijih studija postala nepreporučljivom. Njezin nizak glikemijski indeks provocira razinu šećera u tijelu pa je jedna do dvije čaše na dan maksimum kojeg treba piti.
GAZIRANA PIĆA KRIVA I ZA OSTEOPOROZU
Samo 350 ml gaziranog soka jednako je kao devet čajnih žličica šećera ubrizganih izravno u krvotok. Da ga tijelo automatski ne neutralizira, ta bi količina povisila pH vrijednost krvi do smrtonosnih vrijednosti. Organizam crpi goleme količine organskoga kalcija, koji je pohranjen u kostima i zubima, kako bi spriječio kiselost krvotoka. Ovaj obrambeni mehanizam jedan je od glavnih uzročnika osteoporoze.
ZA ČAŠU SOKA DVANAEST ČAŠA VODE
Sve vrste bezalkoholnih pića djeluju kao diuretik. One tijelu uzimaju mnogo više vode nego što mu je daju. Da bismo nadoknadili izgubljeno, potrebno je piti od 8 do 12 čaša vode na svaku čašu soka. Povišene količine fosfata koje sadrže bezalkoholna pića otapaju sve najvrjednije minerale u tijelu, a bez njih se smanjuje i djelovanje vitamina. Tako, primjerice, ozbiljan nedostatak minerala magnezija može lako uzrokovati srčani udar.