Kad se ispričavate, ne spominjite riječ “ali”, savjetuje američka psihologinja Harriet Lerner jer ta mala, naizgled nebitna riječ može poništiti iskrenost isprike, zbog čega ćete se idući put trebati još više potruditi. 

- Naime, dodavanje riječi ‘ali’ baca sjenu na samu ispriku. Zbog nje isprika zvuči kao da se opravdavate za ono što ste učinili i djeluje neiskreno - tvrdi Lerner. Isprika nije isto kao molba za oprost te niti nju nije uvijek pametno uključiti u ispriku, jer uvrijeđena strana možda prihvati iskrenu ispriku, ali još nije spremna oprostiti ono što ste učinili, dodaje psihologinja Lerner. 

Ovisno u situaciji, strategija izbjegavanja “ali” možda neće biti dovoljna, no možete je kombinirati i s drugim znanstveno dokazanim metodama. Tako uz ispriku možete poručiti da to više nećete ponoviti. Kada kažete: “Žao mi je što sam posudio vaše računalo bez pitanja”, dodajte: “Sljedeći put ću svakako prvo provjeriti s vama smijem li”.

A istraživači  sveučilišta Ohio State University otkrili su da šest ključnih komponenti povećava učinkovitost isprike. Tu spadaju izražavanje žaljenja, opisivanje onoga što je pošlo po zlu, priznavanje odgovornosti, izražavanje kajanja te molba za oprost i ispravljanje pogreške.