Pijući gazirana pića ne samo da možete upropastiti liniju nego i “zaraditi” Parkinsonovu bolest ili cirozu jetre. Krivac za to je konzervans natrijev benzonat koji na popisu sastojaka također možete pronaći pod oznakom E211 ili “sodium benzoate”. Peter Piper s britanskog sveučilišta Sheffield istraživao je utjecaj spoja na žive stanice kvasca i otkrio da on ozbiljno oštećuje mitohondrije, važne dijelove DNK.
- Mitohondriji kisik pretvaraju u energiju, a ako ih oštetite, što se događa kod mnogih bolesti, stanice više ne funkcioniraju onako kako bi trebale. To može dovesti do Parkinsonove i drugih neurodegenerativnih bolesti, a i utjecati na cijeli proces starenja - kaže prof. Peter Piper.
Natrijev benzonat također se u dodiru s vitaminom C, koji je česti sastojak gaziranih pića, pretvara u kancerogeni spoj benzen. Dodaje se nekim gaziranim pićima, ali i drugoj prerađenoj hrani kako bi se spriječilo stvaranje plijesni. No gazirana pića kriju i druge opasnosti, smatra Lejla Kažinić Kreho, članica britanskog udruženja nutricionista.
- Osim aditiva, gazirana pića sadrže i umjetna sladila za koja se dokazalo da su potencijalno kancerogena. Novi trend 'light’ proizvoda koji se propagira među mladima osobito je štetan jer aditivi i različita umjetna sladila koja oni sadrže dovode do pojave hiperaktivnosti kod djece. Istraživanja su također pokazala da se stanje djece koja su već imala simptome hiperaktivnosti značajno popravilo kad su iz prehrane izbacila gazirana pića s kofeinom - objašnjava Lejla Kažinić Kreho.
MALI OVISNICI: Čak i djeca koja ne piju kavu nego gazirana pića mogu postati ovisna o kofeinu, pokazalo je istraživanje sveučilišta u Richmondu. Ostanu li bez svoje “doze”, pada im koncentracija i postaju razdražljiva. Stoga posežu za još takvih pića, baš kao pravi ovisnici.
DEBLJANJE: Ljudi koji piju više od 2 dl gaziranih pića na dan imaju 31 posto veći rizik od toga da postanu pretili te 30 posto veću vjerojatnost gomilanja sala na trbuhu.
KOLESTEROL: Gazirana pića također snižavaju razine “dobrog” HDL kolesterola koji ima zaštitni učinak na organizam. Također povisuju razine triglicerida u krvi.
DIJABETES: Dugotrajno pijenje gaziranih pića može povećati rizik od dijabetesa tipa 2. Za to su ponajviše odgovorne velike količine šećera kojima su zaslađena ta pića.
SLABE KOSTI: Fosfor iz ovih pića “ispire” kalcij iz kostiju. Zbog toga one postaju osjetljivije i lakše se lome. Zbog nedostatka kalcija povećan je i rizik od osteoporoze.
ŠEĆER: Prosječna limenka gaziranog pića sadrži 10 žličica šećera. No ni dijetni napitci nisu rješenje jer zaslađivači “zbunjuju” tijelo i debljaju više od šećera.
ZUBI: Zbog velike količine šećera i kiselina gazirana pića uništavaju caklinu te pridonose karijesu. Ako ih baš morate piti, rabite slamku i ne mućkajte ih u ustima.
ŽELUDAC: Gazirana pića sadrže limunsku, fosfornu i druge kiseline koje mogu oštetiti želučanu sluznicu i izazvati bolni čir na želucu. Tamna gazirana pića imaju više kiseline.