Većina građana koji su ovih dana upućeni na rad od kuće, kao i školarci koji kod kuće prate nastavu, puno manje se kreće. S druge strane, u strahu od dulje izolacije i ograničenih mogućnosti nabave svježe hrane, mnogi su nakupovali namirnice koje obiluju kalorijama, pa će biti pravi izazov ne samo održati tjelesnu težinu, nego i ne natući dodatne kilograme.

Zbog toga iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) na svojim stranicama podsjećaju da uslijed dosade, tjeskobe i stresa, često donosimo lošije prehrambene izbore, koji nisu problem samo zbog kilograma, nego i zato što  postajemo podložnijima zarazi i teže se oporavljamo od bolesti.

Foto: 123rf

- Dugotrajan boravak u kući vrijeme je u kojem, u nedostatku sadržaja, češće posežemo za hranom, a nerijetko i pretjeramo u količini soli, šećera i masnoća. Opskrbu hranom važno je dobro isplanirati kako bismo očuvali svoje zdravlje, ali i kako ne bismo nepotrebno bacali hranu - upozoravaju stručnjaci. 

 Prehrana bazirana na rafiniranim namirnicama poput bijelog brašna, ulja i šećera - što se ovih dana kupovalo u neograničenim količinama - neće doprinijeti jačanju našeg imuniteta niti oporavku oboljelih članova naših obitelji, stoji u preporukama. Trebamo se prilagoditi uvjetima u kojima se nalazimo i odabrati one namirnice koje se mogu dulje vrijeme skladištiti, a koje će nam osigurati dovoljnu količinu hranjivih tvari, posebno vitamina i minerala. Raznolikost ćemo postići kombinacijom svježih, smrznutih, suhih i konzerviranih namirnica. 

- Čak 80 posto imunoloških stanica nalazi se u crijevima te je briga o zdravoj crijevnoj mikroflori izuzetno važna za imunitet. Dobre bakterije osigurat ćemo unosom kiselog zelja i repe kao i  fermentiranih mliječnih proizvoda proizvode poput kefira, acidofilnog mlijeka i jogurta, preporučuju stručnjaci HZJZ. Uz dobre bakterije, bitno je unijeti i dovoljnu količinu vitamina C, kojeg sadrži već navedeno kiselo zelje i repa,  voće i povrće, naranče, mandarine, nektarine, limuni i nar.

Foto: Dreamstime

- Zbog brže kvarljivosti svježeg voća, možemo se opskrbiti suhim voće, smrznutim bobičastim voćem ili konzerviranim voćem (birajte voće bez šećera ili ga isperite ako je u sirupu). Voće u kombinaciji s orašastim plodovima (orasi, bademi, lješnjaci) i sjemenkama (bundevine, sezamove, suncokretove sjemenke) osigurat će hranjiv međuobrok. Od povrća, osim krumpira, luka, češnjaka i raznih oblika prerađene rajčice, ne zaboravite na izvore beta karotena koji djeluje kao antioksidans i jača imunitet. U to spadaju: batat (slatki krumpir), muškatna tikva i mrkva.

Zaleđeni špinat, mahune, grašak ili mješavine povrća dobar su odabir u vrijeme kad ne možemo doći do svježih namirnica. Dobro je imati i koju teglicu zimnice poput cikle, kiselih krastavaca i paprike. Zimnica se sprema od davnina upravo kako bi se sačuvale zalihe hrane za vrijeme tijekom kojeg svježe namirnice nisu dostupne, ističe se u preporukama. 

Foto: Fotolia

S druge strane, kroz cjelovite žitarice i proizvode od žitarica poput integralne tjestenine i riže, ječma, heljde, prosa, zobi i zobenih pahuljica te kukuruzne krupice, osigurat ćemo izvor složenih ugljikohidrata, prehrambenih vlakana te vitamina B skupine.

Kako bismo unijeli dovoljnu količinu proteina prehranu, ne moramo se bazirati samo na meso i mesne proizvode, već unos proteina možemo osigurati i iz jaja, svježeg sira, smrznute i konzervirane ribe te grahorica (konzerviranih ili suhih) poput graha, leće, slanutka i graška.

Foto: Thinkstock

- Nekada su u nedostatku izobilja naše bake vrijedan nutritivni obrok spremale upravo u obliku variva s povrćem i  grahoricama. Kuhanje variva ne zahtijeva puno pravila, već se najbolje voditi vlastitim ukusom pri odabiru namirnica. Varivo se može napraviti od svake namirnice, samo pod uvjetom da u njemu bude povrća svih vrsta – od kupusa do krumpira, luka i češnjaka, cjelokupnog inventara od tikvica, patlidžana, paprike, rajčice i raznih vrsta grahorica - ističu stručnjaci u preporukama. Začinite ih  češnjakom, đumbirom, majčinom dušicom, kurkumom, čili papričicom ili cimetom, koji će osim dobrog okusa i pozitivno djelovati na naš imunitet.

S obzirom na smanjenu fizičku aktivnost, preporučuje se pripaziti i na količinu hrane koju konzumiramo. Količinu namirnica jednostavno možemo odrediti mjerenjem šakom, ili dlanom, kao na slici koju su kao primjer izradili u HZJZ. 

Recept: Varivo od slanutka

Sastojci:  200 grama suhog slanutka, 30 grama prosa, 1 batat, 1 glavica luka, 1 šalica korjenastog povrća (mrkva, celer, peršin), 2-3 češnja češnjaka, 1 poriluk, 3 žlice maslinovog ulja, malo nasjeckane pancete/špeka; začini: sol, papar, crvena slatka paprika, lovorov list

Postupak: Slanutak namočiti večer prije i drugi dan ga kuhajte dok ne omekša. Na ulju pirjajte luk i češnjak, dodajte začine i nasjeckanu pancetu. Dodajte korjenasto povrće i podlijte vodom.

Dok jelo kuha na laganoj vatri, ostatak povrća oprati i nasjeckati. Ubaciti nasjeckani batat i proso te nakon par minuta dodati i poriluk i kuhani slanutak. Pustiti da lagano kuha još par minuta uz povremeno miješanje, da se okusi prožmu.