Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. Uzroci kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni, od pušenja, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, pretilosti, nepravilne prehrane, tjelesne neaktivnosti, do zagađenja zraka.
U vrijeme pandemije COVID-19, ljudi koji boluju od kardiovaskularnih bolesti izložene su dvostrukoj prijetnji. Imaju povećan rizik od razvoja teže kliničke slike bolesti uzrokovane COVID-om, ali također su u strahu tražiti pomoć vezano za svoje postojeće kardiovaskularne probleme.
Živimo u jedinstvenim vremenima bez presedana. Pandemija COVID-19 stavila je u prvi plan zdravstvene djelatnike, zdravstvene sustave te našu osobnu odgovornost za vlastito zdravlje i zdravlje ranjivih skupina društva. Ne znamo što pandemija dalje nosi, no znamo da je briga o vlastitom srcu sada važnija nego ikad.
Ovogodišnji Svjetski dan srca se obilježava 29. rujna uz slogan: «Koristi srce», kojim se svi pozivaju da prigodom obilježavanju ovog dana obećaju sebi i svima oko sebe da će živjeti zdravijim načinom života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.
#Koristite srce kako bismo pobijedili COVID-19! Vodite brigu o svom srcu i kad ste kod kuće:
- Nastavite se baviti tjelovježbom, jedite uravnoteženo i naspavajte se
- Nastavite komunicirati s drugima, održavajte prijateljstva, održavajte kontakte s obitelji
- Nemojte prekomjerno čitati/slušati o pandemiji, te pritom koristite samo provjerene izvore
- Nemojte stres pokušati liječiti pomoću alkohola i droge
- Nemojte izbjegavati posjet hitnoj službi ili svom liječniku zbog straha od zaraze jer puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om.
Kardiovaskularne bolesti u RH – najnoviji podaci
Kardiovaskularne bolesti uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2019. godine umrlo 22.020 ljudi, odnosno 42,5 posto ukupno umrlih.
Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 47,9 posto umrlih žena (12.673), a 36,9 posto umrlih muškaraca ( 9347). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 15,4 posto (7 965) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 10 posto (5180) u ukupnom mortalitetu.
Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od KVB u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest (49 postotni pad smrtnosti za kvb ukupno od 2000. do 2016., 34 postotni za ishemijsku bolest srca, a 54 postotni za cerebrovaskularne bolesti (kvb od 572,7/100.000 na 292, IBS od 201 na 132, CVB od 176 na 80,0/100.000).
No, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola.
U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 292/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope KV smrtnosti.
Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 315/100.000, a za zemlje EU 190/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 97-565/100.000. (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije - 198, Austrije 182, Italije 152/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske – 371/100.000.
Iako je zadnjih petnaestak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od KVB i u Hrvatskoj, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.
COVID-19 i kardiovaskularne bolesti
Danas znamo, kako starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno ističu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti pluća, pretilost, kronična bubrežna bolest i rak i kao i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti Covid-19 i povećan letalitet.
Brojna istraživanja koja se provode u posljednjih nekoliko mjeseci istražuju povezanost komorbiditeta i COVID-19. Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19.
Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti.
Zbog preraspodjele zdravstvenih resursa, pristup hitnom liječenju, može biti otežan, što ovisi o ozbiljnosti epidemije na lokalnoj razini. To se dodatno pogoršava strahom pacijenata od zaraze, koji se plaše potražiti liječničku pomoć tijekom pandemije.
Iz svih ovih razloga, Europsko kardiološko društvo okupilo je stručnjake koji su izradili dokument, svojevrsni vodič, u kojem su prezentirani svi aspekti skrbi bolesnika s kardiovaskularnim bolestima tijekom pandemije COVID-19.
Kod kroničnih bolesnika, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, odmah trebala potražiti liječničku pomoć. Prvo i osnovno pravilo u liječenju svih kroničnih bolesti, među kojima se nalaze i kardiovaskularne bolesti, glasi da treba nastaviti dalje koristiti svoju terapiju kronične bolesti kao do sada.
Vrlo je značajno da kronična bolest bude dobro kontrolirana; naime, na taj način ostvarit će se najbolji preduvjeti za dobru ravnotežu, uključujući i psihičko stanje. Dakle, nikako ne treba prekinuti lijekove koje je osoba uzimala za svoju kroničnu bolest, niti mijenjati doze lijekova, već sve valja koristiti na način kao i ranije kada su održavali stabilnu bolest, tj. najbolje moguće stanje kronične bolesti.
Početkom 2020. godine, kada se tek pročulo za novi koronavirus, krenula je utrka za stjecanjem što više informacija i znanja o novom virusu. Spoznali smo da COVID-19 predstavlja poseban rizik za srčane bolesnike. Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend – srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.
Stoga je važno osvijestiti srčane bolesnike da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice, hitni prijemi sigurna mjesta i da ukoliko imaju potrebe ići, trebaju ići. Puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjet liječniku ne treba odgađati.
Aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana srca
Ove godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo sa suradnicima pripremio je, povodom Svjetskog dana srca, edukativno promotivnu kampanju s porukama o važnosti očuvanja zdravlja srca, osobito u ovo vrijeme pandemije COVID 19 bolesti. Poruke će u obliku plakata i kratkih video poruka biti prisutne u Domovima zdravlja, ljekarnama, javnom prijevozu na nacionalnoj razini, na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te u digitalnom obliku na Facebook HZJZ-a.
Kako neke zemlje izvješćuju o smanjenom broju hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti i zasebno infarkta miokarda, koji je akutno i hitno stanje, tako je HZJZ napravio analizu hospitalizacija od infarkta miokarda za prvih šest mjeseci ove godine, te usporedbu s 2019. godinom u istom periodu, za bolnice u Zagrebu. Iz prvih preliminarnih rezultata vidljivo je da je od 1.siječnja do 30. lipnja broj hospitalizacija u bolnicama Zagreba, za infarkt miokarda manji u prosjeku za 14%. No, u idućem koraku napraviti ćemo analizu po mjesecima, jer moguće je da je smanjenje veće u vrijeme „lockdown perioda“ te većeg broja novooboljelih osoba od Covid 19, napisala je prim. Verica Kralj, dr. med, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a.