Posljednje tri godine proizvodnja oraha je postala neprofitabilna. Ovogodišnji urod je između kilograma i dva po stablu te ne mogu pokriti ni minimalne troškove.
Ispričao nam je to Damir Štefec (51), vlasnik OPG-a, koji na obroncima Bilogore ima oko 350 stabala oraha. Većina stabala je u “zrelim” godinama pa bi trebala dati i puno ploda. Ali klimatski uvjeti su pomogli razvoju nametnika koji je uništio prošlogodišnji, a još više ovogodišnji urod. Štefec objašnjava da se u normalnim uvjetima sa stabla starijeg od 15 godina, koje je ušlo u puni rod, može dobiti i do 30 kilograma ploda.
POGLEDAJTE VIDEO:
Bilogora je idealna za koštunjavo voće, ali prije dvije godine mraz je pofurio plod tako da je prinos bio mali. Ove i prošle godine mrazevi su zaobišli Bilogoru pa su se uzgajivači ponadali kako će nakon jedne “sušne” godine stići rodna, koja će nadoknaditi štetu. Međutim, stigla im je druga pošast. Orahova muha. Štefec je posebno stradao jer se bavi ekološkom proizvodnjom. Izgleda da će to morati promijeniti.
- Stalno razmišljam gdje sam pogriješio. Dosad nisam nikakvim sredstvima tretirao nasad oraha, ali vidim da to vjerojatno nije bilo dobro. Klimatski uvjeti su pomogli razvoju orahove muhe, koja je najopasniji nametnik. Ulazi pod koru, a ponekad kad se, kao ove godine, razvije ranije, ulazi i u plod pa uništava njegov razvoj - pojašnjava Štefec.
Dodaje kako se u literaturi navodi da orah ne treba nikakvu zaštitu, ali se to izgleda promijenilo, kao što su se promijenile i klimatske prilike. Doduše, svaki nametnik ima svojeg prirodnog neprijatelja, ali dok on počne djelovati, proći će puno vremena, a dotad će neki odustati od ove proizvodnje koja je bila prilično isplativa.
- Čujem da sijeku stabla oni koji ih imaju oko kuća i drvo prodaju kao tehničko. Tako pokušavaju izvući barem malo novca - upozorava vlasnik OPG-a na trend koji na području Bilogore uzima sve više maha.
Kako jedna nesreća nikad ne dolazi sama, tako će mnogi koji su imali tržište isto izgubiti jer je potražnja za orahom, ali i lješnjakom - golema. Štefec je morao odbiti hotele i mini mljekare koje su željele za sebe osigurati dostatne količine ovog slatkog ploda.
- Mogao sam im reći samo to da jedva imam oraha za vlastite potrebe. Za prodaju nemam gotovo ništa ili su to mizerne količine koje ne mogu zadovoljiti veće narudžbe - pojašnjava.
Naravno da uzgajivači poput njega, koji imaju stotine stabala i godinama su u toj proizvodnji, ne misle stabla oraha piliti i prodavati pilanama. Međutim, smatra da bi i struka trebala jasnije reći uzgajivačima kako se trebaju postaviti jer promjene u poljoprivredi i voćarstvu zahtijevaju rješenja gotovo preko noći. Ako urod propadne, godina je otišla u nepovrat i ne može se kupiti izgubljeno vrijeme, a nitko im neće nadoknaditi izgubljeni novac.
Ipak, Štefec ne vjeruje da će cijena oraha drastično poskupjeti zato što ga nema. Brk će omastiti uvoznici. Zemlje iz našeg okruženja i one poput Moldavije, koja ima Zakon o orahu i Nacionalnu strategiju za proizvodnju oraha, imaju ga dovoljno da opskrbe i hrvatsko tržište.
- Sa stabla starijeg od 15 godina trebalo bi se dobiti i do 30 kilograma ploda. Ove godine kilogram do dva.
- Moldavija izvozi više od 10.000 tona jezgre oraha. Samo na privatnim plantažama stabla oraha posađena su na više od 14.000 hektara pa ćemo imati i mi za kolače.
- Svi orašasti plodovi su puni dobrih mononezasićenih masnoća, a orasi imaju i velike količine alfa linoleinske kiseline, koja je zdrava za srce. Dobro je pojesti osam oraha na dan.
- Na zagrebačkim tržnicama je kilogram očišćenih oraha 80, a veći su i po 100 kuna. U konzumu su 70 kuna. Toliko su stajali 2017.
POGLEDAJTE NOVU EPIZODU SERIJALA 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: