Prema podacima koje smo dobili od HZZO-a, u Hrvatskoj su se prošle godine lijekovi diazepami nemilice trošili. Iza ovoga generičkog imena zapravo se kriju sredstva za smirenje, poput ultrapopularnih Apaurina i Normabela koje, čini se, gutamo kao bombone. Prošle godine na recept je izdano čak 3,361.321 pakiranje diazepama, a za to je iz proračuna otišlo gotovo 31 milijun kuna.
Tjeskoba, loš san...
No to nije sve. Preko svake mjere smo trošili i alprazolame, a u ovu skupinu lijekova, primjerice, spada čuveni Xanax, kao i Helex, koji proizvodi Krka iz susjedne nam Slovenije. Alprazolama smo progutali 2,434.400 pakiranja u novčanoj protuvrijednosti 22,6 milijuna kuna.
Za Xanax je otprije poznato da vrlo brzo izaziva ovisnost te da ga se mora uzimati pod strogom liječničkom kontrolom i na točno određeno vrijeme. Osim što smo tjeskobni i ne spavamo, trpimo bolove koje najradije rješavamo gutanjem tableta. Stoga ni ne čudi da je na recept prošle godine izdano 2,484.385 pakiranja ibuprofena u vrijednosti 31,6 milijuna kuna.
Najviše lijekova za tlak
Smjernica prema kojoj smo od HZZO-a tražili podatke za određene lijekove su podaci o potrošnji medikemenata Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode za 2016. godinu.
Podaci HALMED-a kažu da je prvi lijek po potrošnji 2016. (dnevna potrošnja na 1000 stanovnika) bio ramipril, odnosno lijek za visoki tlak. Slijedi ga amlodipin (visoki tlak, angina pektoris), diazepam, atorvastatin (za snižavanje masnoća u krvi), furosemid (diuretik), pantoprazol (čir na želucu, žgaravice...), alprazolam, metformin (dijabetes tipa 2), ibuprofen (bolovi)...
Stoga smo od HZZO-a zatražili precizne podatke upravo za te lijekove. Brojke HZZO-a kažu da od ovih spomenutih lijekova prednjače diazepami, odmah iza njih su ibuprofeni, koje gutamo protiv bolova, slijede alprazolami za smirenje, pantoprazoli koje pijemo kako bismo smirili želučane tegobe te ramipril s kojim snižavamo visoki tlak. Nakon ovih prvih pet lijekova slijede oni za snižavanje masnoća u krvi, kardiovaskularne probleme i dijabetes.
Liječnica obiteljske medicine, dr. Tanja Pekez Pavliško, na prvoj je crti komunikacije s pacijentima i jedna od onih koji recepte ispisuju. Kažu da ovakva potrošnja lijekova dobrim dijelom upućuje na pogrešan životni stil naših ljudi. O tome se mnogo govori, ali teško iskorjenjuje. Dr. Pekez Pavliško kaže kako je nepobitna činjenica da naši ljudi teško žive i imaju mnogo problema. Muči ih egzistencija, neizvjesnost postojanja i sutrašnjice.
Vrijeme je za promjene
No istodobno se zanemarivo malo radi na poboljšanju mentalnog zdravlja, pa stoga ljudi posežu za tabletama.
- Obiteljski liječnici su pretrpani pacijentima i papirologijom te niti jedan, nažalost, u dnevnom protokolu nema vremena detaljno i dugotrajno razgovarati s pacijentima. Istodobno nema ni psiholoških centara ili grupa potpora gdje bi se ljudi mogli obratiti, družimo se sve manje i pojedinci ostaju prepušteni sami sebi. Živimo u vrlo stresnim vremenima, no umjesto da učinimo za sebe najviše što možemo i težimo promjeni životnog stila, češće se opredjeljujemo za lijekove – objašnjava.
Manjak vježbe: Najviše ibuprofena ljudi piju zbog bolova u kralježnici
Loš životni stil odražava se i kroz lijekove za masnoće u krvi, dijabetes, krvožilni sustav i bolove. Najviše ibuprofena izdaje se upravo za bolove u kralježnici koja trpi zbog manjka vježbe, sjedenja i viška kilograma. Svakodnevne šetnje ili jednostavne kućne vježbe za kralježnicu lako su dostupne, ali tvrdokorne loše navike teško se iskorjenjuju, kaže dr. Pekez Pavliško.
Najvažnija i najisplativija je prevencija
Neki pacijenti radije će inzistirati na lijekovima za želudac, nego izbaciti hranu koja im škodi ili posegnuti za tehnikama opuštanja koje bi im smanjile želučane tegobe. Previše smo pod utjecajem farmaceutike, a premalo svjesni važnosti ulaganja u prevenciju, objašnjava dr. Tanja Pekez Pavliško.
U 2016. Apaurine i Normabele pilo je 147.000 ljudi
Pogledamo li 14 godina unazad, u 2004., podaci HALMED-a kažu da je u Hrvatskoj svaki dan diazepame, poput Normabela i Apaurina, pilo 80.000 ljudi, odnosno njih 18 na 1000 stanovnika. Brojke kroz godine drastično skaču, pa je desetljeće kasnije, u 2014., dnevna brojka konzumenata diazepama čak 146.000 građana Hrvatske, odnosno njih 34 na 1000 stanovnika. Posljednji podaci koje je HALMED objavio su za 2016. Tad je svaki dan diazepame pilo 147.000 ljudi u našoj zemlji, odnosno 35 ljudi na 1000 stanovnika.