Rezultati istraživanja koje je za Mastercard provela agencija Improve, otkrivaju optimistične planove građana Hrvatske za putovanja unutar zemlje, ali i šire. Tako 92 posto svih ispitanika planira neko putovanje ove godine, od čega 77 posto unutar Hrvatske. Preko polovice ispitanika namjerava putovati unutar Europe, dok se za avanturu na drugom kontinentu odlučuje 6 posto ispitanika.
POGLEDAJTE VIDEO:
Navike stabilne s planiranim porastom potrošnje
Kad je riječ o ljetovanju, svoj odmor u Hrvatskoj planira provesti 70 posto ispitanika, dok ljetovanje izvan Hrvatske zbog povoljnijih cijena preferira 7 posto onih koji neće ljetovati u Hrvatskoj. Najveća barijera ljetovanju su financije – svaki četvrti ispitanik kao razlog navodi financijsku nemogućnost, a 15 posto financijsku nesigurnost. Ipak, od onih koji ne planiraju odlazak na more, najviše (37 posto) je onih koji već žive na moru.
Privatan smještaj je i dalje najpopularnija opcija (51 posto) što je na razini rezultata zadnjih godina. U vlastitoj vikendici ili kod rodbine i prijatelja odsjesti planira 35 posto građana, za hotel se odlučuje 17 posto, a za kampove 4 posto.
Planirano prosječno trajanje ljetnog odmora u Hrvatskoj je 9,9 dana. Kraća putovanja, do 7 dana, planira 57 posto ispitanika, češće mladi. Duži ljetni odmori planirani su ako se radi o smještaju u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja (14 dana u prosjeku). Ljetovanje duže od 31 dan planira 2 posto ispitanika. U hotelima u prosjeku ispitanici ostaju 9 dana, a u kampovima 10.
Većina planira ljetni odmor s partnerom ili supružnikom (48 posto) ili s članovima obitelji (43 posto). Svaki deseti na ljetovanje putuje sam.
Viša kvaliteta smještaja i produljenje sezone preduvjeti za održiviji turizam
U prosjeku na ljetnom odmoru planira se potrošnja od 1083 eura. Najveći je udio onih koji planiraju potrošiti između 501 i 1000 eura, dok manje od 500 eura troši njih 30 posto. Najviše planiraju potrošiti oni u dobi 40-49 godina. Oni koji planiraju hotelski smještaj, procjenjuju i znatno veće izdatke za ljetni odmor (u prosjeku 1695 eura).
U prosjeku za ljetni odmor se planira potrošnja u visini 88 eura dnevno po osobi. Za ispitanike koji odsjedaju u hotelima taj iznos raste na 142 eura, u privatnom smještaju 91 eura, dok građani koji odmor provode u kampu ili vlastitom smještaju troše 64, odnosno 54 eura.
Veća potrošnja planira se ako se na odmor odlazi s partnerom ili prijateljima (115 eura dnevno), a ako se ide na odmor s obitelji, planirana potrošnja se kreće oko 36 eura dnevno po osobi i ona je manja što je veći broj članova s kojima se planira ljetovati.
- Smještaj prosječnog standarda i cijene bira 71 posto ispitanika, uz prosječnu potrošnju od 1039 eura ili 92 eura po danu, dok se za smještaj više kvalitete uz prosječnu potrošnju od 1600 eura i 122 eura po danu odlučuje 29 posto njih. Ovo ukazuje na koristi za turizam, lokalnu zajednicu i cijelu ekonomiju od unaprjeđenja kvalitete smještaja – veća potrošnja i popunjeni kapaciteti, čak i izvan sezone, recept su za održiviji turizam - izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
Prema najnovijem godišnjem izvješću Mastercard Economics Instituta Travel Trends 2024: Breaking Boundaries, turisti sve više preferiraju putovanja izvan ljetne turističke sezone (svibanj-lipanj i rujan-listopad).
Za odabir destinacije najvažniji je omjer cijene i kvalitete
Karticom smještaj plaća 53 posto ispitanika, čime se nastavlja trend pada plaćanja gotovinom započet 2021. godine.
Građanima su za odabir destinacije najvažniji omjer cijene i kvalitete smještaja (68 posto), a velik je udio onih koji traže odabir destinacije gdje nema gužvi (41 posto). Na popisu kriterija su, između ostalih, i dobra prometna povezanost, klimatski uvjeti, dobra gastronomska ponuda, raznolika kulturna ponuda i dobar noćni život.
Porast cijena općenito i dalje brine naše građane (46 posto ispitanika), ali znatno (10 postotnih bodova) manje nego godinu dana ranije. Raste i udio onih koji nemaju briga vezanih uz putovanja.