Već smo naviknuli da se očekivani životni vijek iz godine u godinu povećava jer medicina daje sve snažniji vjetar u leđa dužem životu. Nitko, zapravo, ne očekuje da bi uzlazni trend mogao krenuti i nizbrdo. No, taj optimizam mogla bi ugroziti epidemija debljine, navodi dnevnik.
Naime, najnovije procjene OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) poprilično su zastrašujuće jer bi prema njima u iduća tri desetljeća životni vijek u nekim zemljama mogao biti kraći čak za četiri godine, a prosječno u 36 zemalja tri godine. U toj priči Hrvatska stoji vrlo loše pa bi, ne učini li se nešto u prevenciji debljine, od 2020. do 2050. očekivani životni vijek Hrvata mogao biti kraći za 3,5 godina.
POGLEDAJTE VIDEO:
Trenutačno je ionako niži od prosjeka zemalja EU tri godine i iznosi tek 78 godina. Na ljestvici 36 zemalja Hrvatska je među 10 vodećih u kojima bi životni vijek mogao padati najviše. Najugroženiji su stanovnici Meksika, za koje je procjena pada životnog vijeka 4,2 godine, a slijede Poljska i Rusija s 3,9, zatim SAD i Mađarska s 3,7 te Latvija s 3,6 godina kraćeg života. Hrvati, Čileanci, Česi i Rumunji mogli bi živjeti 3,5 godina kraće zbog viška kilograma.
Razlog ovih alarmantnih vijesti je činjenica da debljina značajno povećava rizik za srčano-žilne bolesti, ali i za dijabetes, rak, moždani udar, odnosno bolesti koje su u vrhu uzroka smrtnosti u svijetu, donosi Jutarnji list.
Pod posebno velikim rizikom su djeca u Hrvatskoj
Na popisu u 'The Childhood Obesity Atlasu' se među 191 državom našla i Hrvatska za koju su predvidjeli da će do 2030. godine imati 108,427 pretilih osoba starih od pet do 19 godina. Od te brojke 64.825 se odnosi na dob od 10 do 19 godina, a 43.602 na djecu staru od pet do devet godina.
Naveli su da podaci iz 2017. godine pokazuju kako u našoj zemlji nema političkih poteza vezanih za marketing hrane namijenjene djeci, dok se poduzimaju određeni koraci kada se radi o politici smanjivanja tjelesne neaktivnosti i konzumiranja nezdrave hrane.
Osvrnuli su se i na situaciju u Hrvatskoj u 2016. godini:
- pretili dječaci u dobi od 5 do 9 godina - 18,3 posto
- pretile djevojčice u dobi od 5 do 9 godina - 11,6 posto
- pretili dječaci u dobi od 10 do 19 godina - 11,6 posto
- pretile djevojčice u dobi od 10 do 19 godina - 6,1 posto
Prehrambene i druge životne navike današnje djece su izuzetno loše, kažu stručnjaci. Brza hrana im je lako dostupna, sve više sjede pred ekranima, malo hodaju... Stručnjaci upozoravaju da će pretilost svjetske populacije toliko preplaviti zdravstvene usluge da se mnoge zemlje neće moći nositi s tolikom potražnjom lijekova.
Pretilost za sobom nosi rizike od visokog krvnog tlaka, povišene razine kolesterola, poteškoća sa disanjem, problema sa kostima i zglobovima, dijabetesa tipa 2 itd. Kod pretile djece je šansa da će takva biti i kao odrasle osobe vrlo velika, a to je nešto što bi im moglo skratiti život.
Svjetska federacija za pretilost (WOF) upozorava da će do 2030. godine više od 250 milijuna djece i tinejdžera biti pretilo, a taj problem rasprostirat će se na čak 191 država svijeta. Najgora situacija biti će u Kini gdje će po prognozi WOF-a u za desetak godina živjeti 61,9 milijuna pretilih osoba starijih od pet, a mlađih od 19 godina. Nakon Kine, crne prognoze sele u Indiju koja bi se mogla suočiti sa 27,4 milijuna predebele djece i mladih.
POGLEDAJTE NOVI SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: