Znanstvenici su već puno toga istražili i pokazali o mikrobiomu u našim crijevima te bakterijama koje normalno žive u našim crijevima, mjehuru, genitalijama i u drugim dijelovima tijela, gdje imaju svoju funkciju, a sve više saznanja imamo i o 'stanarima' na površini naše kože.
POGLEDAJTE VIDEO: Novinarka 24 sata napravila 'inspekciju' doma na bakterije
Čak i ljudsko lice ima 'stanare', male paučnjake iz roda Demodex, poput D. folliculorum i D. brevis, što su grinje koje žive u folikulu dlake, odnosno u lojnicama. Djeluje malo zastrašujuće to da vam neki rođak pauka mikroskopske veličine 'švrlja' po licu, no dobra je vijest to da njihova prisutnost rijetko predstavlja problem.
- Naša koža nije sterilna, na njoj postoje različiti mikroorganizmi koji čine njenu mikrofloru, saprofiti (gljive), a u žlijezdama lojnicama i paraziti (grinje). One čine normalnu fiziološku floru kože i predstavljaju zaštitnu barijeru, kakva postoji i u sluznici nosa, ili vaginalnoj sluznici. Najčešće ne stvaraju nikakve ozbiljne probleme na koži. No do toga može doći kad se promijeni Ph sluznice kože, što se najčešće događa kad je čovjek izložen stresu, ako koristi neadekvatne kozmetičke preparate, ili kao reakcija na zbivanja u gastroenterološkom sustavu - pojašnjava dermatologinja dr. Ivana Nola. Dodaje kako pritom misli prvenstveno na želučane probleme, kod kojih se može dogoditi da i nema nekih simptoma, već se oni prvo manifestiraju na koži lica.
- Riječ je obično o Helicobacter pylori infekciji, koja mijenja i PH kože. To je Ph koji odgovara bakterijama, grinjama i gljivama, koje se tada počnu razmnožavati i mogu stvoriti probleme - pojašnjava sugovornica. Najčešće je u pitanju rozaceja, ili perioralni dermatitis (crvenilo s aknama oko ustiju).
- Kod redovnih pregleda i sama radim mikroskopske testove i na grinje Demodex. Na temelju tog nalaza se procjenjuje je li potrebno primijeniti lokalnu terapiju ili terapiju tabletama, a u nekim slučajevima možda i uključiti dodatne laboratorijske pretrage da bismo došli do rješenja - pojašnjava. No većina ljudi nikad neće ni primijetiti te grinje na licu, dodaje.
Redovita higijena lica i tijela često je posve dovoljna da ih se njihov broj na koži kontrolira, prenosi IFL Science.
Za znanstvenike je analiza ovih grinja važna jer nam može dati više podataka o tome tko zapravo živi na našim licima, te informacije o njihovoj raznolikosti, te gdje su i kada prvi puta došli na ljude. Provodeći isto istraživanje u različitim regijama svijeta, možemo utvrditi jesu li vrste sveprisutne ili su se proširile u određenim zemljopisnim područjima.
- One nam zapravo pričaju priču o našim precima, te priču o drevnoj ljudskoj povijesti i migracijama - rekla je Michelle Trautwein, entomologinja s Kalifornijske akademije znanosti u San Franciscu, koja je proučavala Demodex. Kaže kako sam postupak prikupljanja grinja s lica nije glamurozan, istraživači koriste vrpcu ili ljepljivu traku koju prislone na kožu ispitanika, te čupaju dlake pincetom, odnosno stružu ljuskice kože i skupljaju ih za pregled. U jednoj studiji morali su i stisnuti nos sudionicima, kako bi izbacili malo sebuma iz nosnih pora, da bi ga zatim sastrugali.
- Obično zapravo stavim ljepilo na staklo za mikroskop i zalijepim ga na čelo osobe. Potom ga polako odlijepim. Pod mikroskopom tražim grinje koje su zapele u folikulima iz tankog sloja kože koja se oljuštila. Ponekad je zanimljivo gledati kroz mikroskop dok tražite pravi oblik da biste uočili ono što tražite – zaključuje.