Hipokrat je proveo prve kliničke studije u kojima je promatrao ljude i uspoređivao njihove zdravstvene navike, kaže dr. Brian Clement iz neprofitnog zdravstvenog centra Hipokrat u West Palm Beachu na Floridi. 

Primijetio je da se tijela ljudi koji se ne kreću opuštaju i postaju zdepasta te kako to izaziva niz bolesti. Također, utvrdio je kako su ljudi koji puno hodaju dugoročno zdraviji, pa je pacijentima često propisivao vježbanje, dodaje dr. Clement. 

Moderna znanost 2000 godina poslije preporučuje ljudima kako bi trebali hodati barem pola sata na dan jer se tako smanjuje rizik od dijabetesa, bolesti srca, osteoporoze i nekih vrsta raka. 

Tomu u prilog idu rezultati studije Nacionalnog američkog instituta za rak na više od 650.000 ljudi prema kojima su ljudi koji su žustro hodali 150 minuta na tjedan produljili životni vijek u prosjeku za tri, četiri godine.

- Nema lijeka koji može imati takav efekt - tvrdi dr. Clement. 

Dugo se smatralo da je Hipokratova najvažnija ostavština skup obećanja koja su postala zakletva liječničke profesije. I danas mnogi liječnici smatraju da je njihov najvažniji zadatak da liječenjem pacijentima ne počine dodatnu štetu, no neke mudrosti tog vremena, koje je Hipokrat potkrijepio istraživanjima i iskustvom, korisne su svima, ne samo ljudima iz struke.

- Hipokrat je bio vizionar. Postavio je principe koji nam mogu pomoći da ostanemo zdravi i sve do jednog potvrdila je i moderna znanost - tvrdi David Katz, direktor Istraživačkog centra na Sveučilištu Yale. 

Još u antičkoj Grčkoj upozoravao je kako je pri postavljanju dijagnoze jednako važno pregledati urin, stolicu i znoj pacijenta, ali i znati kakva je njegova osobnost, u kakvim uvjetima živi, kakve odnose ima, kakvu je prehranu izabrao te je pratio i izraze lica tijekom dijagnosticiranja i liječenja.

- Ukratko, vjerovao je da je nemoguće razumjeti bolest ako ne razumijete cjelovitu osobu - kaže David H. Newman, direktor kliničkih istraživanja Zavoda za hitnu medicinu u medicinskoj školi Mount Sinai. 

Uspoređujući to s modernom medicinom, dr. Katz kaže kako inače tretira puno pretilih pacijenata, pri čemu ih najprije pita imaju li problema u odnosima s ljudima, rade li stresan posao i kako spavaju.

- Ne možete izgubiti na težini dok ne riješite te probleme. Prvo moramo otkriti uzrok problema pa ga liječiti. Kada liječite cjelovitu osobu, gubitak težine, kao i mnogi drugi zdravstveni problemi, lakše se rješavaju - kaže dr. Katz. 

Uzimati u umjerenim količinama

Točnije, Hipokrat je rekao: “Sve pretjerano je suprotno prirodnom”. Među ostalim, utvrdio je da isti lijek u jednoj dozi može biti koristan, ali u većim dozama može i štetiti. Na primjer, propisivao je vino kao dio zdrave prehrane te je utvrdio da se kod ljudi koji su se opijali razvija giht. 

- Svi volimo otići u krajnost s dobrim stvarima - kaže dr. Katz. Ali čak i vježbanje, voda, zdravi dodaci ili spavanje mogu biti štetni ako se s njima pretjeruje. Primjerice, čak i previše kelja može biti štetno jer može spriječiti štitnjaču da apsorbira jod koji joj je potreban.

Neka hrana bude tvoj lijek

Hipokrat je uočio da ljudi jače konstitucije žive kraće od onih mršavije građe te da su oni čija se prehrana temelji na svježoj hrani, ponajviše na povrću, rjeđe bolesni. Zato se njegov primarni oblik liječenja odnosio na poboljšanje prehrane. 

- Ako jedete neprerađenu hranu, šareno povrće i izbjegavate šećer, bit ćete zdraviji i živjeti dulje - kaže kardiolog Joel K. Kahn. Ljudi čija se prehrana temelji na mediteranskoj kuhinji imaju 30 posto manje izglede da dožive srčani ili moždani udar od onih koji paze da jedu hranu s niskim udjelom masti. To je zato što prerađena hrana s dodanim šećerom, životinjskim zasićenim mastima i transmasnim kiselinama te aditivima nema hranjive tvari te može aktivirati gene koji izazivaju bolesti, kaže dr. Kahn.

Ne činiti ništa ključ je dobre terapije

U Hipokratovo vrijeme mnogi šarlatani uvjeravali su ljude da prolaze kroz opasne, nepotrebne i skupe postupke. Vjerovao je da, ako nemate dokaze da je određeni medicinski tretman zaista od pomoći, ne biste trebali raditi ništa, kaže dr. Newman.

- Liječnicima se danas teže nego ikad oduprijeti ideji da naruče pacijenta na silne pretrage i tretmane, čak i ako su nepotrebni. Pacijentima često ističem da je najbolji dijagnostički alat vrijeme. Ako ne znamo što učiniti, nema smisla samo nešto činiti radi toga da činite - kaže Newman.

Na primjer, bol u leđima često će se riješiti u roku tri mjeseca jednostavnim sredstvima kao što su oblozi od leda, grijanje ili lagano vježbanje. S druge strane, antibiotik neće pomoći kod prehlade, a može izazvati alergijsku reakciju, gljivične infekcije, kao i otpornost na antibiotike.