Jedan od osnovnih simptoma Aspergerova sindroma je ponavljajući govor koji zvuči kao da se nešto recitira, odnosno iznose samo činjenice bez prevelikog emocionalnog angažmana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Međutim, za malenu Šveđanku Gretu Thunberg, aktivisticu koja je posljednjim govorom u UN-u uzdrmala svjetske čelnike, to se ne bi moglo reći. Njen “emotivan” govor, na rubu plača, objašnjava nam psihologinja Tea Knežević, znači da i djeca s Aspergerovim sindromom (poremećaj iz spektra autizma) nisu potpuno “neosjetljiva”, kako se pogrešno vjeruje.
- Ne mora biti pravilo da im je govor neemotivan. Oni nisu neosjetljivi nego su osjetljivi na drugi način. I oni se ljute, smeta ih nepravda u školi, nekada teško kontroliraju svoja ponašanja koja su posljedica upravo intenzivne emocije - kaže psihologinja Knežević.
Istovremeno se kod njih javlja i strah jer neke stvari ne razumiju ili ne mogu prepoznati. Ponajprije emocije i kako funkcionirati u društvu. Nedostaje im razumijevanje i opisivanje vlastitih i tuđih emocija, te često nisu potpuno svjesni okolnosti koje ih okružuju u nekom trenutku. Teško sklapaju prijateljstva. No kako ih krasi i izuzetna inteligencija, učenjem kompenziraju stvari koje teško usvajaju.
- Oni će tako posuđivati knjige o neverbalnoj komunikaciji, te će o njima učiti, za razliku od većine ljudi koji neke stvari uče intuitivno - kaže Tea Knežević, praktičarka terapije igrom iz Centar Proventus.
POGLEDAJTE GRETIN GOVOR U UN-U:
Ljudi s Aspergerovim sindromom u odrasloj dobi postaju funkcionalni članovi društva. Najbolje se snalaze na poslovima koja od njih zahtijevaju velik protok informacija. U Velikoj Britaniji čak postoje radna mjesta za koja se traže upravo ljudi s Aspergerom. Primjerice, idealni su za rad na informacijama na željezničkom kolodvoru, u kojem će baratati s gomilom informacija, i najvjerojatnije uspješnije nego ljudi bez tog sindroma. No njihov se razvoj mora usmjeravati.
Mnoga ova djeca imaju izvrsnu memoriju i glazbene talente te ih zanimaju jedno ili dva područja. Ponekad znaju biti i nespretni i loše koordinirani, te imati neobičan tjelesni stav. Mogu nadugo i naširoko razgovarati o omiljenoj temi, baš kao i Greta, koja je s roditeljima gotovo svakodnevno razgovarala o klimatskim promjenama. Djeca s Aspergerom sklona su boravku u “vlastitom svijetu” i zaokupljena sobom i svojim rasporedom.
- Djeca koja nam dolaze na terapiju pričaju samo o temama koje ih zanimaju. Ako su to vlakovi, pričaju o vlakovima, a čim se razgovor skrene na nešto drugo, njihova zaokupljenost pada i odgovori se pretvaraju u ‘da’ ili ‘ne’. Ta djeca imaju vrlo siromašnu simboličku igru i igru uloga, što je način na koji djeca uče socijalne vještine - kaže psihologinja Tea Knežević.
Aspergerov sindrom četiri do pet puta češće pogađa dječake, a nastupa oko treće godine. Sindrom često ostaje neprepoznat sve do prvih školskih dana, ali i kasnije, do viših razreda osnovne škole, jer iako iskazuju karakteristike autizma, imaju vrlo dobro razvijene jezične vještine.
- Razlog je i to što sustav prepoznaje koliko tko može dobro riješiti test ili koliko mu je znanje, a često oni su jednako uspješni u njegovu savladavanju. Uz minimalnu emotivnu prilagodbu, često se njihov problem zamaskira. Reakcije se kod takve djece karakteriziraju kao neobične ili čudne bez daljnjeg objašnjenja - zaključuje.
POGLEDAJTE NOVI SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: