Osim ogromne štete za zdravlje, duhan nanosi veliku štetu i okolišu, s obzirom na to da se zbog proizvodnje cigareta uništavaju šume i atmosfera. 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), povodom Svjetskoga dana nepušenja 31. svibnja, upozorava na podatak po kojemu troškovi koji se odnose na liječenje bolesnih i troškovi koji nastaju zbog smanjene produktivnosti iznose oko 1400 milijarda dolara, što je oko 1,8 posto svjetskoga BDP-a. 

"Duhan i pušenje prijetnja su svima nama", istaknula je u priopćenju direktorica WHO-a u odlasku, Margaret Chan.  Naime, od posljedica pušenja godišnje u svijetu umre više od sedam milijuna ljudi.

Po podacima WHO-a početkom 21. stoljeća od posljedica pušenja godišnije je umiralo oko četiri milijuna ljudi, a odnedavno se ta brojka povećala na sedam milijuna. Njezin zamjenik Oleg Čestnov podsjetio je da pušenje godišnje globalnu ekonomiju stoji više od bilijun dolara, a predviđa se da će do 2030. od posljedica uživanja u duhanu godišnje smrtno stradavati oko osam milijuna ljudi. U svijetu je danas 1,1 milijarda pušača, što znači da je svaki peti stanovnik našeg planeta stariji od 15 godina pušač. 

Chan ističe da je izvješće WHO-a dio napora čija je svrha proširiti raspravu o pušenju kao negativnoj i štetnoj navici te istodobno velikom globalnom problemu.  

"Od početka do kraja, ciklus proizvodnje duhana jako šteti svim stanovnicima našeg planeta", stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije. 

Postupno nestaju šume, ne samo zbog uzgoja duhana, već i zbog potrebe ogrjevnog drva za sušenje lišća duhana. 

Duhan štetan za okoliš

Biljka duhana treba više gnojiva i štetnih pesticida od ostalih usjeva. Svake se godine za proces sušenja duhana posječe oko 11,4 milijuna metričkih tona drva. To konkretno znači da se za proizvodnju 300 cigareta uništi čitavo jedno stablo. 

U Kini, najvećem globalnom uzgajivaču duhana, ovaj je usjev odgovoran za godišnje krčenje oko 18 posto šuma. 

Tvornice cigareta godišnje proizvedu pola milijuna tona otpada kontaminiranog nikotinom i ostalim štetnim kemikalijama, upozorava WHO te dodaje da se godišnje zapali više od šest bilijuna cigareta, pri čemu se u atmosferu ispušta između tri i pet milijuna tona stakleničkih plinova te oko 7000 tisuća tona kancerogenih kemijskih spojeva. 

WHO poziva na uvođenje oštrih mjera, poput zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda i zabrane pušenja u radnim prostorima i na zatvorenim javnim mjestima. 

"Jedna od najučinkovitijih mjera u borbi protiv pušenja, koja se, nažalost najrjeđe primjenjuje je znatno povećanje cijena duhana i duhanskih proizvoda kao i poreza na duhanske proizvode", smatra dr. Čestnov te ističe da brojne zemlje ne primjenjuju poreze na duhanske proizvode na odgovarajuć način. Za financiranje kampanja protiv pušenja koristi se manje od 0,4 posto takvih nameta, što je premalo. 

Više od 80 posto pušača je iz zemalja s niskim i srednjim prihodom, a zdravstveni stručnjaci tvrde da je duhan najveći globalni uzrok smrtnosti na koji se može utjecati i da bi politika smanjenja upotrebe duhana mogla imati velike pozitivne rezultate. 

Kad bi svaka zemlja povećala porez na cigarete i odredila da on iznosi 0,80 dolara po kutiji, godišnji državni prihod povećao bi se za 140 milijarda dolara. 

Ovo bi rezultiralo smanjenjem broja pušača za oko 66 milijuna, stoji u izvješću koje se temelji na podacima studije iz 2016.