U nizozemskoj pokrajini Zeeland, robot se brzo kreće kroz polje usjeva na kojem su posađeni suncokret, ljutika i luk. Stroj autonomno i neumorno plijevi, iz dana u dan. „Farmdroid” znatno je olakšao život Marku Buijzeu, koji vodi biološku farmu s 50 krava i 15 hektara zemlje. Buijze je jedan od rijetkih vlasnika robota u europskoj poljoprivredi.
POGLEDAJTE VIDEO Robot koji izgleda kao ljudsko biće:
Roboti spašavaju stvar
Njegov elektronički terenski radnik upotrebljava GPS i višenamjenski je, prebacuje se između plijevljenja i sijanja. Pritiskom na gumb, sve što Buijze treba učiniti je unijeti koordinate i tada „Farmdroid” preuzima.
„Uz robota, plijevljenje se može završiti u roku od jednog do dva dana, zadatak je to koji bi obično trajao tjednima i za njega bi bilo potrebno otprilike četiri do pet radnika kad bi se radio ručno,” kaže on. „Upotrebom GPS-a, stroj može identificirati točnu lokaciju na koju treba poći na polju.”
Prije otprilike 12.000 godina, kraj sakupljanja hrane i početak poljoprivrede nagovijestili su velika poboljšanja u kvaliteti života ljudi. Nekoliko sektora ima tako bogatu povijest kao što je poljodjelstvo, koje se stoljećima razvijalo u korak s tehnološkim napretkom. U sadašnjem razdoblju, međutim, poljoprivreda nešto sporije od drugih industrija slijedi jedan tehnološki trend: umjetnu inteligenciju (AI).
Iako se već često upotrebljava u različitim oblicima od automatiziranih chatbota i prepoznavanja lica do kočenja automobila i skladišnih kontrola, AI za poljoprivredu još je u ranim fazama razvoja. Sada napredak u istraživanju potiče poljoprivrednike da prihvate robote pokazujući kako oni mogu učiniti sve, od zadovoljavanja potreba rada u polju do ranog otkrivanja bolesti usjeva.
„Lean and green” (bez otpada i zagađenja)
Za francuskog agronoma Bertranda Pinela poljoprivreda u Europi zahtijevat će daleko veću upotrebu robota kako bi bila produktivna, konkurentna i zelena, a to su tri glavna cilja EU-a za sektor čija proizvodnja vrijedi oko 190 milijardi eura godišnje. Jedan od razloga za upotrebu robota je potreba da se odreknemo upotrebe herbicida eliminirajući korov na staromodni način: mehaničkim plijevljenjem, zadatak koji nije samo svakodnevan, već je i naporan i dugotrajan.
Drugi je čest nedostatak radnika za rezidbu vinove loze. „U oba slučaja, roboti mogu pomoći”, rekao je Pinel, voditelj projekta istraživanja i razvoja u francuskoj tvrtki Terrena Innovation. „To je naša ideja budućnosti europske poljoprivrede.” Pinel sudjeluje u projektu ROBS4CROPS kojega financira EU. Uz otprilike 50 stručnjaka i 16 institucionalnih partnera koji su uključeni u projekt, pionir je robotske tehnologije na farmama u Nizozemskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Francuskoj.
„Ova je inicijativa prilično inovativna”, kaže Frits van Evert, koordinator projekta. „Do sad nije isprobana.”
U korovu
Umjetna inteligencija u poljoprivredi izgleda obećavajuće za zadatke koje je potrebno ponavljati tijekom cijele godine, kao što je plijevljenje, prema van Evertu, višem istraživaču precizne poljoprivrede na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj.
„Ako uzgajate usjev poput krumpira, obično sadite usjev jednom godišnje u proljeće i berete u jesen, ali plijevljenje se mora obavljati između šest i deset puta godišnje”, rekao je.
Osim toga, tu je i pitanje brzine. Često strojevi rade brže nego što bilo koje ljudsko biće to može. Francisco Javier Nieto De Santos, koordinator projekta FLEXIGROBOTS kojega financira EU, posebno je impresioniran modelom robota koji uzima uzorke tla. Kada se radi ručno, ova praksa zahtijeva posebnu pažnju kako bi se izbjegla kontaminacija, dostava u laboratorij i brojni dani analize.
„S ovim se robotom sve radi na terenu”, kaže De Santos. „Može uzeti nekoliko uzoraka na sat, dajući rezultate u roku od nekoliko minuta.” Na kraju, rekao je, dobrobiti takvih tehnologija proširit će se izvan poljoprivredne industrije i doseći širu javnost povećanjem ukupne ponude hrane.
Omraženi rad
U međuvremenu, poljoprivredni roboti mogu biti traženi ne zato što mogu raditi brže od bilo koje osobe, već jednostavno zato što za taj posao nema raspoložive ljudske radne snage. Čak i prije nego što su stope inflacije i cijene gnojiva počele rasti tijekom 2021. usred energetskog stiska koji je pogoršan ruskom invazijom na Ukrajinu ove godine, poljoprivrednici diljem Europe borili su se na drugom frontu: pronalaženje dovoljno radnika na polju, uključujući sezonske radnike. „Rad je jedna od najvećih prepreka u poljoprivredi”, rekao je van Evert.
„Danas je skup i teško ga je dobiti jer je sve manje ljudi spremno raditi u poljoprivredi. Mislimo da roboti, poput autonomnih traktora, mogu eliminirati tu prepreku.” Ideja iza projekta ROBS4CROPS je stvoriti robotski sustav u kojem se postojeći poljoprivredni strojevi nadograđuju tako da mogu raditi u tandemu s poljoprivrednim robotima. Kako bi sustav funkcionirao, istraživači prvo moraju označiti neobrađene podatke poput slika ili videozapisa na način koji kasnije može pročitati AI.
Traktori bez vozača
Sustav zatim upotrebljava te velike količine informacija za donošenje „pametnih” odluka, kao i predviđanja, razmislite, na primjer, o značajki automatskog ispravljanja na prijenosnim računalima i mobilnim telefonima. Kontrolor uzgoja koji se može usporediti s „mozgom” cijele operacije, na temelju informacija s karata ili uputa koje daje poljoprivrednik, odlučuje što se sljedeće treba dogoditi ili koliko posla još treba obaviti i gdje.
Strojevi, autonomni traktori i pametni alati, poput alata za plijevljenje, opremljeni senzorima i kamerama, prikupljaju i pohranjuju sve više informacija dok rade, postajući „pametniji”.
Zaštita usjeva
Projekt FLEXIGROBOTS, sa sjedištem u Španjolskoj, ima za cilj pomoći poljoprivrednicima s upotrebom postojećih robota za više zadataka, uključujući otkrivanje bolesti. Uzmimo za primjer dronove. Budući da mogu uočiti bolesnu biljku iz zraka, dronovi mogu pomoći poljoprivrednicima u ranom otkrivanju bolesnih usjeva i sprečavanju širenja zaraza.
„Ako ne možete otkriti bolesti u ranoj fazi, možete izgubiti proizvodnju cijelog polja, proizvodnju cijele godine”, rekao je De Santos. „Jedina je opcija ukloniti zaraženu biljku.”
Na primjer, ne postoji lijek za gljivicu poznatu kao plijesan, stoga je rano prepoznavanje i uklanjanje oboljelih biljaka ključno. Objedinjavanje informacija ključno je za pametniji cjelokupni sustav, rekao je De Santos. Dijeljenje podataka prikupljenih bespilotnim letjelicama s robotima ili unos informacija u modele proširuje „inteligenciju” strojeva. Iako agronom Pinel ne vjeruje da će se poljoprivreda ikada oslanjati isključivo na robotiku, siguran je u njezin revolucionarni učinak.
„U budućnosti se nadamo da će poljoprivrednici moći samo staviti nekoliko malih robota u polje i pustiti ih da rade cijeli dan”, rekao je.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je materijal izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija
Ako želite saznati više o projektima u ovom članku koji se financiraju iz programa EU-a, slijedite poveznice u nastavku.