Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Alge, riblji otpad i biljni šećeri zamjena za plastičnu ambalažu
Tisućama godina ljudi su ubirali morske alge za jelo, ali i za gnojivo. Danas se ljudi još uvijek oslanjaju na brojne prednosti morskih algi. Koriste ih kao deliciju za motanje sushija, ekstrahiranje njegovih kemikalija za upotrebu u industriji i pretvaranje u plastiku koja se može reciklirati. Međutim morske alge pomažu kod smanjenja emisija metana i usisavanja ugljičnog dioksida iz atmosfere, te se smatraju tajnim sastojkom potrebnim za čišćenje našeg planeta.
To znači da bi farme morskih algi mogle očistiti Zemljine oceane, obnoviti biološku raznolikost i povećati produktivnost akvakulture. Mogle bi usisavati ugljični dioksid iz zraka i pomoći u suzbijanju emisije drugih stakleničkih plinova. Prema nekim istraživačima, to bi čak moglo biti presudno za spas civilizacije, piše Newscientist.
Kada bi svjetske nacije politiku o oceanima usmjerile u pravom smjeru, svjetske emisije stakleničkih plinova mogle bi se smanjiti za čak četiri milijarde tona ekvivalentnog CO2 do 2030. godine i do 11 milijardi tona do 2050. godine, prenosi Ekovijesnik. To bi moglo iznositi do 21 posto smanjenja koje je potrebno do 2050. godine kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na 1,5 °C - a to je i cilj klimatskog sporazuma u Parizu iz 2015. godine.
Naglašava se činjenica kako su mora i oceani sami po sebi korisnici ugljikovog dioksida. Močvare mangrova, livade morske trave i slane močvare mogle bi se razmotriti kao "plavi ponori ugljika" na isti način kao zelene šume na tlu.
Iako obalne i podvodne "šume" zauzimaju svega 1,5 posto površine šuma na tlu, njihov gubitak i degradacija jednaki su količini 8,4 posto emisije ugljikovog dioksida iz šuma na tlu koje se uništavaju ljudskim djelovanjem. Iz toga proizlazi važnost obnove i zaštite takvih morskih staništa.
Znanstvenici ukazuju i na druge pogodnosti kao što je skupljanje morskih algi koje se mogu koristiti za cjelovitu prehranu ljudi i stoke, kao gnojiva, biogoriva i bioplastika te naglašavaju kako pojedine alge pritom mogu doprinijeti u znatno većoj mjeri od drugih.
Istraživanja s crvenim algama Asparagopsis taxiformis pokazuju da "mogu smanjiti količinu emisija uzorkovanu uzgojem stoke do 99 posto kada sačinjavaju samo 2 posto stočne hrane, a pojedine druge vrste pokazale su mogućnost potencijalnog smanjenja količine metana od 33 do 50 posto", piše Ekovijesnik.
POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA - kuhar Ivan Pažanin: