Facebook i Twitter stvaraju generaciju ljudi opsjednutih samima sobom, upozoravaju znanstvenici. Ova populacija ima kratak raspon pozornosti i konstantnu dječju želju za povratnim informacijama o njihovom djelovanju, ističu. Neprestan boravak na društvenim mrežama često rezultira krizom identiteta korisnika koji nerijetko traže pažnju drugih poput djeteta koji viče "mama, mama, vidi šta sam napravio". Profesor farmakologije sa Sveučilišta Oxford, Baroness Greenfield smatra da porast internetskih prijateljstava, kao i česta uporaba kompjutorskih igrica, mogu itekako utjecati na rad mozga. Posljedice toga su smanjena koncentracija, potreba za instantnim divljenjem i loša neverbalna komunikacija, poput nesposobnosti gledanja u oči sugovorniku tijekom razgovora. 

- Najviše me zabrinjava banalnost koju ljudi dijele na Twitteru. Zašto bi ikoga zanimalo što je netko jeo za doručak? To me podsjeća na malo dijete koje govori: "Pogledaj mama, ja doručkujem!" To je kao da su u nekoj vrsti krize identiteta. Na neki način, to njihov mozak drži u svojevrsnoj prošlosti, kao da su zapeli u vremenu - objašnjava Greenfield. 

Korisnici Facebooka pak kao da žele postati "mali celebrityji", koji žele da ih drugi gledaju i da im se dive svakodnevno, pojašnjava. Oni rade ono što je karakteristično i vrijedno za Facebook jer, jedini način na koji sebe mogu definirati je po onome što ljudi znaju o njima. 

- To je kao da ljudi žive u svijetu koji nije pravi, već svijet u kojem se "računa" samo ono što drugi ljudi misle o njima, a manje je bitno što sami misle o sebi - dodao je. 

Zamislite kakve bi bile društvene posljedice ako bi se ljudi više brinuli o tome što drugi misle nego što sami misle o sebi, zaključio je Greenfield, piše Daily Mail.