Okrugli obraščići, prćast nos, velike oči, zarazan smijeh... Još imaju i tako meku kožu i posebno mirišu. Odrasli se ne mogu suzdržati od smiješka kad vide bebu. No nije to slučajnost, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Oxford u Velikoj Britaniji.
- Kako bebe ovise o našoj stalnoj pažnji i brizi, sve njihove karakteristike doprinose tome da su slatke, što u nama budi želju da se brinemo o njima. ‘Slatkoća’ je jedan od osnovnih i najjačih trigera koji formiraju naše ponašanje - objašnjava voditelj studije Morten Kringelbach.
Bebe su tako evoluirale da “udaraju” na sva naša osjetila i potiču nas da ih pazimo i mazimo. Studija objavljena u časopisu Trendovi u kognitivnim znanostima tvrdi da šarm beba jednako utječe na muškarce i žene, neovisno o tome imaju li djece. Podaci pokazuju i kako se definicija slatkoće ne zadržava samo na vanjskom izgledu, već uključuje i zvukove koje bebe proizvode, kao i mirise. S evolucijskoga gledišta, kažu zanstvenici, to što su slatke im je jak obrambeni mehanizam, s obzirom da su potpuno ovisne o drugima.
- Radi se o vrlo interesantnoj tezi. Odrasli u maloj bebi vide projekciju sebe i svojih ideala. Ta projekcija ne ide samo na vizualne elemente, znači da prepoznaju svoju boju kose ili očiju u djetetovim, već projicira i psihološke elemente, poput karaktera. Otprilike, odrasli, gledajući bebu, kažu si: ‘Moram biti brižan prema bebi da bi ona kad naraste bila dobra osoba kao što sam ja’ - objasnio je slovenski antropolog prof. Janez Bogataj.
Oko četvrte godine gube se bebasti obrisi, no bez obzira na to, ljepši ljudi i dalje profitiraju. Dr. psihologije Petar Turčinović pratio je 30 godina lijepu i manje lijepu djecu i zaključio da najbolje prolaze oni koji su na ljestvici od 1 do 5 lijepi za 4. To je zato, pojasnio je, što u glavama ljudi postoji stereotip “lijepo je dobro”. Oni lijepi za 5 mogu patiti od nesigurnosti i nepovjerenja.
- Manje lijepi su više krivi U istraživanjima koja su tražila od djece da između dvije fotografije odaberu krivca (koji je npr. razbio prozor), sva su, bez razmišljanja, pokazivala na manje lijepo dijete.
- Lakše se zaposle Talijanski znanstvenici poslali su 11.000 životopisa na 1542 oglasa za posao. Na osam se mijenjala samo slika. Više od 50 posto životopisa s lijepom fotografijom dobilo je pozitivan odgovor, a oni s ružnijom nikakav.
- Diskriminacija Ona po ljepoti jača je čak i od rasne ili vjerske diskriminacije, jer lijepi ljudi bolje prolaze već od rodilišta, gdje dobivaju više pažnje. To se nastavlja u vrtiću, školi, društvu...