Hej Siri! Zašto gotovo svi digitalni glasovni asistenti imaju ženske glasove i imena? Čini se kao sasvim obično pitanje, jedno od onih za koje bismo pretpostavili da ima odgovor utemeljen na znanstvenim istraživanjima. Odgovor koji glasi da ljudi bolje prihvaćaju određeni glasovni uzorak ili preferenciju glasa.
POGLEDAJTE VIDEO: Yamahin sustav umjetne inteligencije
Upravo su tim pitanjem Ione Gamble i Halima Jibril pokrenule žustru online raspravu o rodnoj pristranosti i rodnim ulogama. Ione je autorica i osnivačica digitalne publikacije Polyester, a Halima je spisateljica i urednica zajednice. Brojne studije i članci već su pomno ispitali vezu između ženskih AI glasova i održavanja seksističkih stereotipa, budući da su Siri, Alexa, Microsoftova Cortana i Google Assistant svi imali ženske glasove kao zadane, piše RTE.
Vrijednost žene
Od svog postanka do danas svi su digitalni asistenti ažurirani s nizom različitih glasova dostupnih u opcijama postavki, no za većinu će prvi put kada ga uključite na vaše naredbe odgovarati ženski glas. Kada tražite novosti o vremenskoj prognozi, razne upute ili promjenu radio postaje, ženski glas će se pobrinuti da dobijete što tražite.
Podaci platforme Statista procjenjuju da će 2022. godine 6,4 milijarde ljudi širom svijeta koristiti glasovno aktiviranu inteligenciju, bilo kroz pametne telefone, GPS sustave u automobilu ili sustave zvučnika.
S tako velikim udjelom svjetske populacije koja koristi AI asistente, vrijedi ispitati kako njihova prezentacija može utjecati na to kako ih vidimo i komuniciramo s njima, te kakav posredni učinak ima, ako ga ima, u našem svakodnevnom životu.
Ako su svi glasovni asistenti žene, mnogi se pitaju vodi li to do usporavanja ili čak narušavanja napretka kojeg su postigle. Ako u ovu podređenu ulogu stavimo samo ženu, može li to rezultirati manjkom poštovanja prema ženskom glasu u susretu sa stvarnom ženom za razliku od glasa koji dopire iz zvučnika?
AI jednakost
Prema UNESCO-ovoj studiji o kojoj se mnogo raspravlja, glasovni asistenti sa ženskim glasovima imaju moć produžiti štetne stereotipe o ženama. Izvješće UNESCO-a objašnjava da su tvrtke u kojima rade pretežno muški inženjerski timovi izgradile AI sustave u kojima feminizirani digitalni pomoćnici na verbalno zlostavljanje odgovaraju flertom. Naslov studije "Pocrvenila bih da mogu" dobio je ime po odgovoru koji je Appleova Siri običavala dati kada bi je korisnik seksistički zlostavljao.
Siri je proteklih godina ipak dobila malo više samopoštovanja, budući da je zadana reakcija na nazivanje pogrdnim imenima sada "Neću odgovarati na to". Ipak, mnogi tvrde da tek treba otkriti kako najbolje primijeniti društvene standarde rodne ravnopravnosti na umjetnu inteligenciju.
- Budući da je glas većine glasovnih asistenata ženski, on šalje signal da su žene poslušne pomoćnice, dostupne pritiskom na gumb ili uz pomoć glasovne naredbe poput 'hej'. Pomoćnica nema moći iznad onoga što zapovjednik od njega traži. Poštuje zapovijedi i odgovara na upite bez obzira na njihov ton ili neprijateljstvo - stoji u studiji.
Seksi Sally i Lajavi Bob
Povijest ženskih glasova i njihove uloge u tehnološkoj asistenciji seže ipak puno dalje od Amazonovih ili Appleovih početaka. Od 1950. godine razvoj različitih zrakoplova za američku vojsku rezultirao je opremanjem borbenih letjelica glasovnim komandnim sustavima koji su upozoravali pilote na probleme i navodili ih na odluke. Među ostalim, jedan takav sustav kojem je glas posuđivala pjevačica i glumica Joan Elms, dobio je nadimak 'Sexy Sally', dok je kasniji sustav neformalno nazvan 'B*tching Betty'. Muški ekvivalent koji se pojavljuje u kasnijim glasovnim sustavima neki piloti nazivaju 'Barking Bob'.
Znanstvenici su vjerovali da je veća vjerojatnost kako će ženski glas privući pozornost pretežno muških pilota u odnosu na buku radijskih frekvencija za izravnu komunikaciju. To su opovrgnula kasnija istraživanja u više studija tijekom 2000. godine, ali su tvrtke tijekom desetljeća prikupile bazu podataka uzoraka glasova žena za korištenje u takvim sustavima.
Ženki glas
Žene su prije imale određene uloge i zanimanja u društvu, a generacije koje su razbijale rodne predrasude preoblikovale su naš svijet kako bi bio ravnopravniji, iako smo još daleko od cilja. Dok je domaćica valjan oblik posla i zapravo bi se okvir naše industrijski motivirane civilizacije srušio bez rada onih koji rade u kući, taj dio posla su tradicionalno obavljale žene zbog čega nisu imale ni osobitih izgleda za razvoj karijere.
Zbog toga su uloge kao što su telefonistice, recepcionarke i pomoćne radnice ranije češće bile žene, a ženski glas postao je ono na što su ljudi navikli u uslužnim djelatnostima tog tipa, unatoč činjenici da su ljudi svih rodnih identiteta imali sposobnost dostaviti informacije učinkovito i na neutralan način koji je postao preferencija za digitalni vokalni rad.
- Puno je lakše pronaći ženski glas koji se svima sviđa nego muški glas koji se svima sviđa. Poznato je da ljudski mozak preferira ženske glasove - rekao je 2011. pokojni profesor komunikacija na Stanfordu Clifford Nass za CNN.
No ako u Googleovu tražilicu upišete englesku frazu "women's voices are.." (ženski glasovi su...), automatsko popunjavanje će vam ponuditi opciju da su iritantni. To baš i ne stoji. Radijske voditeljice, podcasterice, pa čak i slavne žene poput Kardashianki, često su poznate po svojim specifičnim lijepim glasovima. To može sugerirati da ljudi samo misle da više vole čuti ženske glasove u određenim ulogama jer su se na njih navikli.
Čovjek i stroj
Iako su glasovi koje čujemo iz uređaja prema zadanim postavkama možda kodirani kao ženski, oni su također duboko tehnološki s čudnom infleksijom, ritmom i užurbanim tonom koji nam daje do znanja da razgovaramo sa strojem, a ne živim bićem. Možda se time želi spriječiti mogućnost da ljudi postanu previše frustrirani ako uređaji ne znaju točno kako odgovoriti na njihova pitanja ili kad nešto pogriješe.
Neprirodan ton odgovora podsjeća nas da se bavimo tehničkim problemom, a ne osobnim. No unatoč tome, ljudi prelaze granice i postaju osobni sa uređajima i aplikacijama, o čemu svjedoči činjenica da su morali programirati AI asistente tako da odgovaraju na uvredljiva pitanja. Nekad je problem bio u tome što su AI pomoćnici imali problema s prepoznavanjem i osporavanjem neprikladnog ponašanja. Sada to mogu prepoznati, ali još uvijek ne osporavaju.
Zato je riječ o problemu koji je u istoj kategoriji sa svjetskim problemom veličanja nasilja nad ženama, s igricama, filmovima i internetskim incel zajednicama koje uživaju u negativnim prikazima žena. Ako možete degradirati svoju AI asistenticu sa ženskim glasom bez odmazde, ulijeva li to uvjerenje, svjesno ili nesvjesno, da se isti postupci mogu počiniti prema ženama u stvarnosti?
To još ne možemo sa sigurnošću znati budući da je koncept još nov, ali dosadašnji podaci potvrđuju da ovi usklađeni glasovi ženskih robota jačaju rodne stereotipe, a to nije nužno zato što djeluju kao digitalni sluge korisniku, već zato što bez obzira na koji način od njih nešto tražite, oni će uvijek udovoljiti prohtjevima.
Rodno neutralni uređaji
Ovaj oblik tehnologije je isključivo komunikacija, a ljudi ne poštuju strojeve kao što poštuju druge ljude. Davanje ženskih glasova tim manje cijenjenim subjektima ima potencijal utjecati na kulturu.
Izvješće UNESCO-a tvrdi da stvaranje rodno neutralnih glasova i njihovo programiranje da pravilno odbijaju i obeshrabruju seksističko zlostavljanje ili zlostavljanje općenito, može pomoći u odvraćanju sve veće popularnosti negativnog utjecaja AI glasovnih pomoćnika.
Ovi su sustavi osmišljeni kako bi nam pomogli, a mi bismo trebali njima upravljati. Uklanjanje rodnog aspekta s uređaja može pomoći u ublažavanju lažnog stereotipa da su žene podređene, dostupne za pomoć pritiskom na gumb i nesposobne uzvratiti na svaki oblik zlostavljanja.