Kofein je psihoaktivna tvar koja se najviše konzumira na svijetu te nam pomaže da se osjećamo življe i budnije. Međutim, može nam poremetiti san ako se konzumira navečer. Smanjenje sna može utjecati na sivu tvar mozga, kao što su pokazale prethodne studije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Istraživački tim koji su vodili dr. Carolin Reichert i profesor Christian Cajochen sa Sveučilišta u Baselu i UPK (Psihijatrijska bolnica Sveučilišta u Baselu) u studiji su istraživali može li redovita konzumacija kofeina utjecati na strukturu mozga zbog lošeg sna?
Rezultat ih je iznenadio. Naime, kofein konzumiran tijekom studije nije rezultirao lošim snom. Međutim, istraživači su primijetili promjene u sivoj tvari. Siva tvar odnosi se na dijelove središnjeg živčanog sustava koji se uglavnom sastoje od staničnih tijela živčanih stanica, dok bijela tvar uglavnom obuhvaća živčane putove, duge nastavke živčanih stanica.
U istraživanju je sudjelovala skupina od 20 zdravih i mladih pojedinaca, koji svakodnevno piju kavu. Dobili su tablete koje će konzumirati u razdoblju dva desetodnevna razdoblja. Od njih se također tražilo da u tom razdoblju ne konzumiraju nikakav drugi kofein.
Tijekom jednog razdoblja ispitivanja dobili su tablete s kofeinom, a u drugom, tablete bez aktivnog sastojka (placebo). Na kraju svakog desetodnevnog razdoblja, istraživači su ispitivali količinu sive tvari ispitanika pomoću pretraga mozga. Također su istraživali kvalitetu sna sudionika u laboratoriju za spavanje bilježeći električnu aktivnost mozga (EEG).
Usporedba podataka otkrila je da je dubina sna sudionika bila jednaka, bez obzira na to jesu li uzimali kofein ili placebo kapsule. No vidjeli su značajnu razliku u sivoj tvari, ovisno o tome je li ispitanik dobivao kofein ili placebo. Nakon 10 dana placeba - tj. 'kofeinske apstinencije' - volumen sive tvari bio je veći nego nakon istog vremenskog razdoblja s kofeinskim kapsulama.
Razlika je bila posebno upečatljiva u desnom medijalnom sljepoočnom režnju, uključujući hipokampus, područje mozga koje je neophodno za konsolidaciju pamćenja.
- Naši rezultati ne znače nužno da konzumacija kofeina ima negativan utjecaj na mozak. Ali svakodnevna konzumacija kofeina očito utječe na naše kognitivno pamćenje, što bi samo po sebi trebalo biti povod za daljnja istraživanja - naglašava Reichert te dodaje da su se u prošlosti učinci kofeina na zdravlje istraživali prvenstveno kod pacijenata, ali također postoji potreba za istraživanjem zdravih ispitanika.
- Čini se da su promjene u morfologiji mozga privremene, ali dosad su nedostajale sustavne usporedbe između onih koji piju kavu i onih koji obično unose malo ili nimalo kofeina - kaže Reichert, piše Sci Tech Daily.