Nova studija Sveučilišta u Michiganu objavljena u JAMA Pediatrics otkriva kako je grubo i nježno roditeljstvo tijekom ranog, srednjeg i kasnog djetinjstva utjecalo na razvoj mozga tijekom adolescencije i kako su te promjene predvidjele kasnije mentalno zdravlje.
Istraživači su koristili novu statističku metodu kako bi utvrdili postoje li "osjetljiva razdoblja" u djetinjstvu kad je mozak posebno osjetljiv na vanjske utjecaje i mogu li iskustva tijekom tih razdoblja predvidjeti mentalno zdravlje tijekom stresnog razdoblja, poput pandemije COVID-19. Također su koristili napredne tehnike snimanja mozga kako bi istražili kako informacije teku kroz mozak u razvoju, donosi medicalxpress.com.
POGLEDAJTE VIDEO: Striček Duško oduševljava klince u vrtiću u kojem radi
- Razumijevanje osjetljivih razdoblja u razvoju može informirati o učinkovitijoj politici odgoja i intervencijskim strategijama, laže Luke Hyde, profesor psihologije na UM-u i suradnik na Institutu za društvena istraživanja. Cleanthis Michael, prvi autor studije, kaže da "nalazi pokazuju da ranije intervencije mogu ponuditi šire koristi za razvoj mozga."
Podaci su došli iz 21-godišnje longitudinalne kohortne studije mladih i obitelji s niskim primanjima iz Detroita, Chicaga i Toleda, iz savezne države Ohio. Podaci koji su proizašli iz Studije o budućnosti obitelji i dobrobiti djece prikupljani su od veljače 1998. do lipnja 2021. Trenutačni uzorak studije uključuje analizu 173 mladih.
Roditelji su prijavili njihovo grubo ponašanje - psihičku i fizičku agresiju - a promatrači su zabilježili učinak nježnog roditeljstva na djecu u dobi od 3, 5 i 9 godina. Dodatna studija s neuroimaging provedena je za mlade u dobi od 15 godina. Šest godina kasnije, tijekom Pandemije COVID-19, sudionici su prijavili simptome tjeskobe i depresije.
Nalazi su pokazali da je grubo roditeljstvo tijekom ranog djetinjstva utjecalo na cjelokupnu organizaciju mozga u adolescenciji. Međutim, grubo roditeljstvo u kasnom djetinjstvu specifičnije je utjecalo na kortikolimbički krug: određeni dio mozga koji uključuje amigdalu i frontalni korteks te je uključen u obradu i regulaciju emocija.
Istraživači su također ispitali pozitivne aspekte roditeljstva i otkrili da je toplo i nježno roditeljstvo tijekom srednjeg djetinjstva povezano s načinom na koji je amigdala, mali dio mozga uključen u emocije i obradu prijetnji, različito povezano s drugim dijelovima mozga. Važno je da je ta vrsta roditeljstva predvidjela smanjenu anksioznost i depresiju 15 godina kasnije tijekom pandemije COVID-19 zbog njezinih učinaka na amigdalu.
Hyde kaže da istraživanje pokazuje da utjecaj pozitivnih i negativnih iskustava na mozak može biti različit ovisno o tome kada u životu imamo ta iskustva.
Michael kaže da "budući da se čini da ta iskustva utječu na kasniji rizik od depresije i anksioznosti, ovo istraživanje naglašava razdoblja ranjivosti i priliku za tretmane i politike za promicanje zdravog, dugoročnog razvoja. Intervencije za roditelje i politike koje podupiru roditelje mogu imati dublje utjecaje ranije u životu."