Izvucimo naše blago iz škrinja i ormara i pokažimo svijetu što imamo, bio je i ostao moto Vesne Milković, dizajnerice koja stoji iza Etno butika Mara. Osim što je već 15 godina u toj profesiji i što butik u zagrebačkoj Ilici ove godine slavi desetu obljetnicu, nedavno je raskošno ornamentiranim kreacijama inspiriranim glagoljicom i hrvatskim glagoljskim misalima te kolekcijom “Alkarica” u čast 300. izdanja Sinjske alke oduševila publiku u Rimu.

- Jako sam ponosna, osobito jer su mene i kćer Mariju, koja mi pomaže, prozvali modnim stilisticama glagoljice. Kroz priču o Sinjskoj alki približila sam talijanskoj publici neprocjenjivu baštinu naše zemlje. Modna revija toliko je zaintrigirala okupljene, mahom znanstvenike, da su nas zatrpali narudžbama, dobile smo i poziv da dođemo u Veneciju, a u svibnju putujemo u Moskvu - govori te, smijući se, dodaje kako su je razveselili ruski znatiželjnici koji su pokušali dešifrirati glagoljicu s haljina. No nema brige jer svi kupci dobiju “bookmarker” pomoću kojeg mogu bez problema prevesti tekst s haljina i kaputa.

- Rekli su mi i kako sam inspirirala mlade ruske dizajnerske nade da na sličan način u kreativni izričaj ‘umetnu’ ćirilicu - kaže. Cijela priča zapravo je počela u listopadu 2013. kada je u sklopu Međunarodne konferencije o glagoljici održala predavanje o misalu kao modnom izričaju na Staroslavenskom institutu u Zagrebu. 

- Tamo me vidjela gđa Natalja Zapolskaja, inače ravnateljica Odjela za slavistiku Ruske akademije znanosti, koja me poslije posjetila u butiku. Nikad neću zaboraviti njezin pogled. Gotovo da je zanijemjela na trenutak. Ono što znanstvenici godinama suhoparno proučavaju u našem butiku oživjelo je na haljinama, torbama, kaputima, vjenčanicama... - oduševljeno kaže Vesna i dodaje kako joj je poklonila torbu koju joj je njezin pretpostavljeni “oteo” da bi je stavio u uredsku vitrinu u moskovskom institutu. A to ju je, dodaje, i nasmijalo i razdragalo. Rođena Slavonka, s korijenima iz cijele Hrvatske, od djetinjstva je od bake, majke i tetke nešto učila, vezla, šivala, plela... te naučila sve tehnike veza. Budući da ima i sinjskih korijena, radi jako puno motiva s alkarskih odora.

- Vjerna sam baštini jer je ona neiscrpno vrelo nadahnuća. Pogotovo jer smo je razvile u dva smjera, jedan je s narodnih nošnji, a drugi su elementi s kulturno-povijesnih spomenika. Kći Marija je fenomenalna u softveru, u strojnom vezu napravila je borduru s Baščanske ploče koju upotrebljavamo na našim modelima. Takve nas stvari iznimno vesele - govori Vesna, koja se ne boji ponavljanja jer ima toliko elemenata s kojima može raditi. 

- Naša baština je spoj kultura, odnosno kultura naših osvajača kroz bogatu povijest. Zato imamo toliko različitih narodnih nošnji. To mi je pojasnio akademik Aralica. Recimo, druge europske države nemaju tu raznolikost. Za svaku kolekciju volim čuti i mišljenje naših etnologa. Voljela bih da i drugi koji se bave etnom imaju to supervizorstvo jer ima puno kiča - ističe. Iznimno je ponosna što njezina obitelj njeguje da se hrvatska baština ne zaboravi, a osobito na sina i kćer koji su joj velika potpora. Iako je Vid po struci ekonomist, sudjelovao je u stvaranju brenda i pokretanju obrta, a Marija je uključena u posao još od 15. godine.

- Kako je diplomirala dizajn, uvijek me povuče da napravimo nešto za mlađu publiku. Kod nas ne postoji privatno i poslovno. A Marija još ima vremena odabrati nešto drugo s obzirom na to da sam ja u 38. godini promijenila profesiju i od pravnice prešla u dizajnere - govori Vesna te dodaje kako nije lako što mora biti istodobno i majka i šefica: 

- Nas dvije slažemo se sve bolje i bolje, kako ona dozrijeva, svakako je lakše. Ponekad uleti s rečenicom: ‘Mogu jedno privatno pitanje’ (smijeh). Nastojim je uključiti u sve segmente. Ona je ta koja nastoji da je kolekcija uvijek ‘kolekcija’, odnosno da je stilski riješena i zaokružena.

Zato su sretne što ih je počela polako prihvaćati i mlađa publika. Žele, dodaju, da mladi ljudi prepoznaju i ponose se hrvatskim motivima, da znaju da je to, primjerice, paška čipka ili motiv pletera. Svjesne su da mlađa publika cijeni i kupuje ono što je estetsko, ali i drukčije jer ipak su to male serije ili unikati, no kvalitetno napravljeni.

- Kad sam počinjala ovaj posao, sve je to bio ručni rad, ali je tržište pokazalo da je to ipak preskupo. Planiram kolekciju koju ću raditi za posebnu klijentelu u Švicarskoj. To će biti isključivo ručni rad - priča Vesna, kojoj se uvijek ozari lice kad joj laskaju da je promotorica hrvatske baštine. Nedavno su joj u butik došle dvije ravnateljice američkih muzeja te joj poslale fotografije u njezinoj odjeći. Kako ne biti ponosan kad se u Minnesoti nosi šestinski kaputić ili u New Yorku komplet haljina s alkarskim motivima. U natrpanom rasporedu Vesna rijetko ima slobodnog vremena. Kad ne kreira modele i vodi poslovanje, najčešće putuje te predstavlja svoj rad i baštinu. No nimalo se ne žali jer, ističe, ovo spajanje mode i hrvatske baštine njoj nije posao nego životni poziv koji je neizmjerno ispunjava.

Preuzeto iz tjednika SuperMile - svake subote ekskluzivno uz 24sata!