Enteroviroze, akutne zarazne virusne bolesti, osobito su raširene ljeti u jesen i to uglavnom među djecom. Virusi ulaze u organizam preko dišnih putova i probavnog trakta (prljavih ruku) te krvlju. Budući da stižu do svih organa, izazivaju različite kliničke slike i često zbunjuju, pa im se pripisuju pogrešne dijagnoze. Enteroviroza obično traje nekoliko dana, što uvelike ovisi i o imunološkom stanju djeteta.

- Moguće su upale ždrijela, virusne angine ili osipne bolesti (mjehurići u usnoj šupljini, šakama i stopalima). Najčešće se radi o nejasnom stanju bez vodećeg simptoma. Dijete ne mora imati temperaturu a može imati i preko 40. Bolest mogu pratiti razdražljivost, klonulost, slabiji apetit, a mogući su i glavobolja, povraćanje ili proljev. Kod jake glavobolje i intenzivnog povraćanja postoji mogućnost da se radi o sunčanici, ali velika je vjerojatnost seroznog meningitisa uzrokovanog enterovirusom - pojašnjava pedijatrica dr. Mirjana Kolarek Karakaš. 

Enterovirus može zahvatiti sve organe, uključujući kožu i srčani mišić, stoga se niti jednu bolest ne smije podcjenjivati. Terapija je simptomatska i nema specifičnog lijeka. Najvažnije je skidanje temperature te unos tekućine i mirovanje, što je i osnova liječenja. Antibiotici se primjenjuju tek ako se razvije superinfekcija bakterijama.

- Da bi se bolest spriječila, treba više paziti na pranje ruku prije jela i nakon toaleta. Izvan kuće dobro je koristiti vlažne maramice s dezinfekcijskim sredstvom. Kod kupanja u bazenu veća je mogućnost zaraze, pa treba paziti da djeca ne rone i ne piju vodu iz bazena. Dobro bi bilo kad bi se svi tuširali prije ulaska u bazen - poručuje dr. Kolarek Karakaš. 

Dehidracija Najopasnija nuspojava blagih ljetnih viroza je dehidracija. Stoga je vrlo važno nadoknaditi izgubljenu tekućinu postupkom rehidracije, koji se provodi oralnom rehidracijskom otopinom.