Znanstvenici su otkrili zabrinjavajuću korelaciju između promjena u okolišu i neurološkog zdravlja, objavilo je University College London u časopisu The Lancet Neurology nakon pregleda stotina studija u razdoblju od više od pola stoljeća.
Naime, analizirali su utjecaj ekstremnih vremenskih prilika na 19 stanja živčanog sustava, uključujući moždani udar, Alzheimerovu bolest, meningitis, epilepsiju i multiplu sklerozu. Također su promatrali ozbiljne, ali uobičajene psihijatrijske poremećaje kao što su anksioznost, depresija i shizofrenija.
POGLEDAJTE VIDEO:
Nakon obrade podataka otkrili su dokaze o utjecaju klime na neka stanja mozga.
- Klimatske varijacije za koje se pokazalo da utječu na bolesti mozga uključivale su ekstremne temperature, i niske i visoke, te veće temperaturne varijacije tijekom dana, osobito kada su te mjere bile sezonski neuobičajene - navodi profesor Sanjay Sisodiya, direktor genomike na Sveučilišnom koledžu Londonskog društva za epilepsiju.
Dr. Sisodiya je rekao da bi noćne temperature mogle biti posebno važne jer toplije noći mogu poremetiti san.
Kako toplinski valovi postaju sve češći i duži, milijarde ljudi diljem svijeta spavaju na temperaturama višim od normalnih.
Istraživači su usred visokih temperatura zraka primijetili porast bolničkih prijema, invaliditeta ili smrtnosti od moždanog udara.
Proučavanje i razumijevanje kako ekstremne vrućine utječu na naše zdravlje postalo je hitno jer rastuće temperature ruše rekorde diljem svijeta.
U posljednjih nekoliko tjedana Aziju su zahvatili toplinski valovi koje znanstvenici sada pripisuju klimatskoj krizi.
Ovaj travanj bio je najtopliji ikad zabilježen. Studija je pokazala da je 2023. bila najtoplija godina ikada, a prošlo ljeto bilo je najtoplije u 2000 godina.
Istraživanja su pokazala da tjelesna temperatura mora malo pasti da bismo zaspali.
- Poznato je da loš san pogoršava brojna moždana stanja - rekao je dr. Sisodiya.
No, utjecaj seže i izvan područja sna.
Istraživači su otkrili da su ljudi s demencijom izloženi većem riziku od ekstremnih temperatura, i vrućih i hladnih, budući da kognitivno oštećenje može ograničiti njihovu sposobnost prilagodbe ponašanja promjenama u okolišu.
- Smanjena svijest o riziku kombinirana je sa smanjenom sposobnošću traženja pomoći ili ublažavanja potencijalne štete, kao što je više pijenja po vrućem vremenu ili prilagođavanje odjeće - rekao je dr. Sisodiya.
Osjetljivost pojačavaju slabost, multimorbiditet i psihotropni lijekovi.
Znanstvenici su upozorili da veće temperaturne razlike i toplinski valovi mogu dovesti do povećanja broja prijema u bolnicu.
Također su rekli da dodatni teret klimatskih promjena može posebno otežati stvari ljudima s postojećom tjeskobom i sličnim stanjima. To može otežati suočavanje s učincima klimatske krize i promjenama koje moramo napraviti da bismo ostali zdravi.
Kako je sve više ljudi izloženo ekstremnoj klimi, rekli su istraživači, mnoge od postojećih studija možda nisu dovoljne da bi se u potpunosti razumio utjecaj na zdravlje mozga. Pozvali su na više studija uzimajući u obzir sadašnju i buduću klimu.
- Ovaj rad se odvija u vrijeme zabrinjavajućeg pogoršanja klimatskih uvjeta i morat će ostati agilan i dinamičan ako želi generirati informacije koje su korisne pojedincima i organizacijama - rekao je dr. Sisodia, piše Independent.