Globalno zagrijavanje samo je jedan od bezbrojnih izazova koje pred okoliš postavlja ljudska aktivnost. Ekonomisti okoliša moraju se također oslanjati na znanstvene procjene opasnosti koju degradacija okoliša postavlja pred nas i naše nasljednike, tvrdi Eban S. Goodstein, autor knjige “Economics an the Environment”.
Potreba za informiranjem javnosti o pripadajućim znanstvenim pitanjima je velika. Onečišćenje je problem koji iz godine u godinu postaje sve veći.
- Možemo zaključiti da je nulto onečišćenje nedostižan i nepoželjan cilj. Onečišćenje je usputni proizvod življenja. Na primjer, svaki put kad se vozimo u automobilu, emitiramo malu količinu ugljikova dioksida u zrak, pojačavajući tako učinak staklenika - kaže te dodaje kako države moraju razvijati i primjenjivati ekonomski plan za nadzor onečišćenja.
- Reguliranje onečišćenja unutar jedne države težak je zadatak. Problemi poput globalnog zagrijavanja prelaze nacionalne granice - tvrdi i kaže kako bi države trebale poduzeti niz aktivnosti za nadzor emisija CO2.
- Države mogu intervenirati izravnije kako bi ohrabrile razvitak i širenje nove čiste tehnologije. Na primjer, mogu prisiliti poduzeća da udovolje standardima energetske učinkovitosti kod oblikovanja ili mogu poticati čiste tehnološke promjene svojim investicijskim aktivnostima, kao što je davanje prednosti željezničkoj infrastrukturi pred automobilima ili osiguravanjem financiranja istraživanja i razvoja čistih goriva - smatra.
Ekonomisti svih usmjerenja uglavnom se slažu da porezi na onečišćenje i njima srodni sustavi utrživih dozvola mogu biti dobar instrument. Na primjer, porez koji se temelji na sadržaju ugljika u gorivu mogao bi biti jedan od najučinkovitijih instrumenata.