Milenijalci danas provode više od 60 sati tjedno sjedeći, potencijalno povećavajući rizik od srčanih bolesti i ubrzavajući druge znakove starenja, prema novom istraživanju Sveučilišta Colorado Boulder i Sveučilišta California Riverside.
Studija na više od 1000 bivših ili sadašnjih stanovnika Colorada, uključujući 730 blizanaca, među prvima je koja istražuje kako dugotrajno sjedenje utječe na zdravstvene faktore poput kolesterola i indeksa tjelesne mase (BMI) kod mladih odraslih osoba.
POGLEDAJTE VIDEO:
Utvrđeno je da ispunjavanje minimalnih preporučenih smjernica za tjelesnu aktivnost - oko 20 minuta dnevno umjerene tjelovježbe - nije dovoljno za suzbijanje opasnosti provođenja većine budnih sati u stolici.
- Naše istraživanje sugerira da manje sjedenja tijekom dana, intenzivnije vježbanje ili kombinacija oba mogu biti potrebni za smanjenje rizika od preranog starenja u ranoj odrasloj dobi - rekla je autorica studije Chandra Reynolds, profesorica na Odsjeku za psihologije i neuroznanosti Instituta za genetiku ponašanja.
Za studiju, objavljenu u časopisu PLOS One, Reynolds se udružila s Ryanom Bruellmanom, doktorandom na Odjelu za genetiku, genomiku i bioinformatiku na Sveučilištu California Riverside.
Nakon pandemije COVID-a, Bruellman je primijetio da on i drugi ljudi njegove dobi više sjede. Krenuo je saznati više o posljedicama.
- Mladi odrasli misle da su otporni na utjecaje starenja. Oni misle: 'Moj metabolizam je odličan, ne moram se brinuti dok ne budem u svojim 50-ima ili 60-ima. Ali ono što radite u ovom kritičnom razdoblju života je važno - rekao je Bruellman.
Šetnja nakon posla nije dovoljna
Autori su analizirali podatke sudionika u dobi od 28 do 49 godina, prosječne dobi 33 godine, iz Colorado Adoption/Twin Study of Lifespan bihevioralnog razvoja i kognitivnog starenja (CATSLife), koja je pratila blizance i posvojene osobe od djetinjstva.
U prosjeku, sudionici su izjavili da sjede gotovo 9 sati dnevno, a neki su sjedili čak 16 sati. Izvijestili su između 80 i 160 minuta umjerene tjelesne aktivnosti u prosjeku tjedno i manje od 135 minuta intenzivnog vježbanja tjedno. Autori napominju da su ti rezultati vjerojatno bolji od nacionalnog prosjeka zbog aktivnog načina života u Coloradu.
Istraživači su promatrali dvije ključne mjere starenja srca i metabolizma: ukupni kolesterol/lipoprotein visoke gustoće i indeks tjelesne mase (BMI). Studija je pokazala da, u biti, što je netko više sjedio, to je izgledao starije. A dodavanje malo umjerene aktivnosti povrh dugog dana sjedenja malo je ublažilo ove utjecaje.
U stvari, mlade odrasle osobe koje su sjedile 8,5 sati dnevno i izvodile tjelovježbu prema trenutnim preporukama ili ispod njih mogle bi ući u kategoriju "umjerenog do visokog rizika" za kardiovaskularne i metaboličke bolesti, kažu autori.
- Brza šetnja nakon posla možda neće biti dovoljna. Iako je to sve očitije s godinama, pokazujemo da se asocijacije pojavljuju već u ranoj odrasloj dobi - rekao je Reynolds.
Dodavanje snažne aktivnosti imalo je pozitivan učinak.
Na primjer, oni koji su energično vježbali (misli se na trčanje ili vožnju bicikla) 30 minuta dnevno imali su mjere kolesterola i BMI koje su izgledale kao one pojedinaca 5 do 10 godina mlađih koji su jednako sjedili, ali nisu vježbali.
No čak ni snažna aktivnost ne može u potpunosti ublažiti negativne učinke dugotrajnog sjedenja, zaključak je studije.
Isti geni, različiti stilovi života
Jednojajčani blizanci posebno su korisni za proučavanje jer dijele 100% svojih gena, što olakšava isključivanje genetskih čimbenika koji bi mogli pridonijeti različitim zdravstvenim ishodima i umanjivanje razlika u životnom stilu.
Promatrajući podskupinu blizanaca s različitim navikama sjedenja i tjelesne aktivnosti, istraživači su otkrili da zamjena sjedenja tjelovježbom djeluje bolje na poboljšanje kolesterola nego jednostavno dodavanje tjelovježbe cjelodnevnom sjedenju.
Zaključak je, rekli su istraživači, da pokušate učiniti oboje.
Koristite stol za stajanje, pravite pauze i organizirajte sastanke u šetnji kako biste smanjili vrijeme sjedenja na poslu. Ako je moguće, radite nešto od čega ostajete bez daha najmanje 30 minuta dnevno ili budite "vikend vježbač", upuštajući se u dulje, energične vježbe kad god možete, rekao je Bruellman.
Nada se da će studija poslužiti kao poziv na akciju kreatorima politike da preispitaju smjernice o tjelesnoj aktivnosti i preciziraju koliko je sjedenja previše.
U međuvremenu, Reynolds potiče mlade da sada poduzmu korake koji bi mogli oblikovati njihovu budućnost:
- Ovo je vrijeme za izgradnju navika koje će dugoročno koristiti zdravlju - rekla je.