Duge se smatraju čarobnim pojavama u mnogim kulturama i cijene ih kao prirodne fenomene zbog njihove ljepote. U nekim zemljama prolazak ispod nje predstavlja sreću, a u drugima na kraju duge nalazi se lonac pun zlata.
Obično nadahnjuje umjetnike - jedni je slikaju na platnu, a druge inspirira za stvaranje poezije i glazbe. Korijeni proslave ovoga dana potječu s Novog Zelanda. Duga nastaje kad se sunčeve zrake lome i odbijaju u kapljicama kiše pa se svjetlost raspršuje i tvori šareni luk po nebu. Temeljnu znanost iza duge prvi je objasnio Isaac Newton.
Da bismo vidjeli ovu lijepu prirodnu pojavu, trebamo stajati tako da nam sunce bude iza leđa. Duga se sastoji od sedam boja, i to: ljubičasta, modro-plava, plava, zelena, žuta, narančasta i crvena. Moguće je da se ponekad sve ove boje ne mogu razaznati, pogotovo modro-plava.
Duga je veliki kružni luk svjetlosti na nebu, sastavljen od užih obojenih i međusobno usporednih lukova, a nastaje kada se Sunce pojavi prilikom razlaza oblaka.