Stepenica iznad su ozbiljnije poteškoće, poput veće osjetljivosti na pojavu demencije i Alzheimerove bolesti, a obje se bolesti povezuju s imuno upalnim odgovorom crijevne stijenke na upalu i poremećaj bakterija u crijevima (crijevnog mikrobioma), objašnjava akademkinja i neurologinja dr. Vida Demarin.
Crijevnu floru čini skupina “dobrih” bakterija koje žive u crijevu. One pridonose imunoregulaciji, propusnosti crijevne stijenke i probavljanju hrane, sintezi nutrijenata i vitamina te šalju signale gladi i sitosti prema mozgu.
Upala u crijevima narušava sustav prupusnosti razgrađenih tvari u krvotok (kroz crijevne stijenke) jer dolazi do opuštanja međustaničnih veza, a to povećava propusnost i nekih toksina. Upalama pridonose zonulin iz pšenice, dok aglutinin može povećati crijevnu propusnost za štetne tvari jer potiče upalu u crijevima.I pšenični proteini su iritanti te u crijevu uzrokuju upalni odgovor, kaže akademkinja.
Žgaravica, nadutost...
- Narušavanje crijevne mikroflore raznoraznim upalama dovodi do proljeva ili zatvora, žgaravice, bola, nadutosti, smrdljivih stolica... Naš mikrobiom je osjetljiv i kako smo tijekom života izloženi stresu, toksinima, različitim kemikalijama, nekim dijetama, ali i vježbanju, mikrobiom fluktuira od dobrog do lošeg - pojašnjava neurologinja Demarin u novoj knjizi “Zdrav mozak danas - za sutra”.
Kompleksni sustav
No bakterije u crijevima igraju značajnu ulogu ne samo u fizičkom, nego i u psihičkom zdravlju zahvaljujući njihovoj vlastitoj neuralnoj mreži, tzv. crijevnom živčanom sustavu (enteric nervous system, ENS).
To je kompleksni sustav koji čini oko 100 milijuna živaca, koji su smješteni u sluznici crijeva. Nazivamo ga još i “drugi mozak” jer nastaje iz istog tkiva kao i središnji živčani sustav te ima strukturne i kemijske sličnosti s mozgom, pojašnjava Demarin.
Komunikacija mozga i crijeva donosi sklad
Procjenjuje se da imamo od 400 do 600 milijuna neurona (živčanih stanica) u našim crijevima, a to je tri puta više neurona nego što ih ima u mozgu štakora.
- Nismo svjesni svojeg ‘razmišljanja crijevima’, no taj sustav proizvodi oko 95 posto serotonina i 50 posto dopamina koji se nalaze u tijelu - naglašava Demarin.
Povezanost, odnosno komunikaciju “oba mozga” omogućuje sklad hormona, neurotransmitera i električnih impulsa koji putuju živčanim putevima, a koji uključuju endokrine te imunosne i neuralne puteve. To znači da emocionalni i psihološki faktori mogu izazvati simptome u crijevima uzrokujući probleme bez jasnog fizičkog uzroka - tzv. gastrointestinalne poremećaje u pokretanju i kontrakciji crijeva koji uzrokuju upale, bolove i druge crijevne simptome.
- A takve je poremećaje gotovo nemoguće liječiti bez analize psiholoških čimbenika - zaključuje Demarin.
Crijeva utječu na razmišljanje
Najnovija istraživanja pokazuju da anksiozni i depresivni ljudi mogu razviti probleme s crijevima, poput IBS-a (irritable bowel syndrome). To je posebno značajno jer od 30 do 40 posto ljudi ima funkcionanih problema, kaže dr. Jay Pasricha sa Sveučilišta ‘John Hopkins’ iz Baltimorea. Aktivnosti u probavnom traktu mogu utjecati i na kognitivne funkcije (razmišljanje i pamćenje).
Reducirajte šećer
Zdravlje našega mozga uvelike ovisi o nizu navika koje utječu i na zdravlje crijeva, u najvećoj mjeri prehrambenih. Poboljšanje dolazi uz redukciju šećera i rafiniranih ugljikohidrata te uzimanja probiotika, savjetuje dr. Demarin.
Osjetljivi na gluten?
Što se tiče pšeničnih proteina, najpoznatija je upala uzrokovana glutenom kod ljudi s celijakijom ili preosjetljivošću na gluten, no i ljudi koji nisu posebno osjetljivi na gluten najčešće imaju slične tegobe koje su manje izražene u obliku kroničnih, ponavljajućih crijevnih tegoba.