Dronovi za pošumljavanje bacaju sjeme umjesto bombi. Svaki posadi i do 100.000 stabala dnevno. Ljudske ruke ne mogu saditi drveće dovoljno brzo da idu ukorak s industrijskim krčenjem šuma. Dronovi mogu saditi drveće i do deset puta brže od ljudi, i to uz prihvatljivije troškove.
POGLEDAJTE VIDEO:
Matematika je jednostavna. Ljudi posijeku 15 milijardi stabala godišnje i ponovo posade samo 9 milijardi, stvarajući godišnji gubitak od 6 milijardi stabala. Ručna sadnja drveća oduzima puno vremena i skupa je, što otežava održavanje koraka s buldožerima koji posijeku preko 40 nogometnih igrališta svake minute.
Jedan impresivan primjer napora, pokazala je Indija kada je posadila 66 milijuna stabala u jednom danu, ali taj je događaj bio velikih razmjera jer je zahtijevao organiziranje milijune volontera. Bilo bi teško tako nešto redovito prakticirati.
Srećom, bivši NASA-in inženjer razvio je dronove koji mogu posaditi 100.000 stabala svaki dan. Pomnožite to sa 165 dronova i lako bi se mogla popuniti praznina od 6 milijardi stabala s kojom se suočavamo svake godine, prenosi Return to Now.
Bespilotne letjelice, koje je dizajnirao britanski startup BioCarbon Engineering, daleko su učinkovitiji od ljudi u sadnji stabala iz nekoliko razloga:
1. Brži su. S otprilike jednim zasađenim stablom u sekundi, mogu posaditi stabla deset puta brže nego što bi to mogao čovjek.
2. Jeftiniji su. Dronovi rade svoj posao uz oko 20 posto troškova naspram ljudi, prema Svjetskom ekonomskom forumu.
3. Mogu saditi tamo gdje ljudi ne mogu. Budući da nema teške mehanizacije, dronovi mogu saditi na teško dostupnim područjima koja nemaju ceste ili imaju strme, nepristupačne terene.
4. Mogu imati veće stope uspjeha i preživljenja. Kada ljudi raspršuju sjeme, teško je reći koliko će ih zapravo niknuti i izrasti u drveće. Dronovi koriste tehnologiju kako bi povećali izglede, prikupljajući i analizirajući sve vrste informacija, kao što su topologija površine, sastav površine, tip tla i vlaga u tom području, kako bi se izbjegla sadnja na mjestima gdje bi sjeme od početka bilo osuđeno na propast.
Sadnja dronom je proces iz dva dijela:
Prvo, jedan dron skenira teren i razvija 3-D kartu područja. Tim BioCarbon Engineeringa koristi kartu za razvoj jedinstvenog uzorka sadnje. Zatim, drugi dron izvršava plan, ispaljuje proklijale mahune sjemena na savršenim mjestima, savršenom brzinom da ih uvuče ispod tla. Budući da je raznolikost ključna za uspješnu šumu, dronovi sade razne vrste, autohtone na tom području.
Izvršna direktorica Lauren Fletcher to naziva 'pošumljavanjem u industrijskim razmjerima', za koje kaže da bi moglo biti jedino rješenje za krčenje šuma.
POGLEDAJTE I DOM IZ BAJKE KIPARA NIKOLE VUDRAGA: