S dr. med. Lukom Penezićem, specijalistom urologom u KBC-u Zagreb, subspecijalistom urološke onkologije i FEBU stručnjakom (Fellow of the European Board of Urology) razgovarali smo o najčešćim urogenitalnim bolestima u muškaraca, liječenju, prevenciji, simptomima koje muškarci nipošto ne smiju ignorirati... Kod svih vrsta karcinoma, kaže specijalist, bilježi se porast oboljelih, a to je posljedica starenja populacije u Hrvatskoj, ali i politike ranog otkrivanja i bolje dijagnostike bolesti. Pandemija je, međutim, naštetila ranom otkrivanju karcinoma - negativno je utjecala na metode probira i ranog otkrivanja malignih bolesti jer je stanovništvo izbjegavalo odlazak u zdravstvene ustanove zbog straha od zaraze virusom.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Bolesnici se sad u povećanom broju javljaju u naprednijim stadijima bolesti, a to će vjerojatno dugoročno utjecati na rezultate liječenja - napominje liječnik.
Na pitanje od čega više obolijevaju mlađi, a od čega stariji muškarci, odgovara kako su mladi muškarci pod rizikom razvoja raka testisa, ali taj rizik opada negdje oko 40. godine. Kod mlađih muškaraca svakako su učestalije spolno prenosive bolesti. Značajan zdravstveni problem kod mlađih muškaraca predstavlja kronični prostatitis koji može biti bakterijskog i abakterijskog tipa te može biti rezultat neadekvatnog liječenja upale mokraćnih puteva. To stanje, iako nije životno ugrožavajuće, značajno narušava kvalitetu života, zbog čega je bitno na pravi način liječiti infekcije kod mladih muškaraca.
- Stariji muškarci svakako češće obolijevaju od svih vrsta raka urogenitalnog sustava, ali je ovdje bitno istaknuti dvije bolesti u čijem je središtu prostata. Jedna je benigna, a druga maligna. Benigna hiperplazija prostate kod koje dolazi do volumnog uvećanja prostate uzrokovat će probleme s mokrenjem kao što su tanak mlaz, učestalo mokrenje i mokrenje noću. Te tegobe znaju biti značajne, a može doći i do poremećaja kad bolesnik ne može uopće mokriti, što zahtijeva hitnu intervenciju. S druge strane imamo rak prostate, koji kod većine muškaraca ne uzrokuje nikakve simptome, ali predstavlja veliki javno-zdravstveni problem jer je najučestaliji rak kod muškaraca - napominje specijalist.
Koliki je uspjeh liječenja karcinoma prostate i drugih bolesti, pitamo dr. Penezića.
- Napomenuo sam kako se na globalnoj razini prati porast broja oboljelih od raka prostate, ali je bitno istaknuti kako se u razvijenim zemljama istovremeno prati i smanjenje mortaliteta od ove bolesti. Isti se trend događa i u Hrvatskoj. Danas se rak prostate jako uspješno može liječiti jer imamo niz različitih terapijskih mogućnosti za sve stadije bolesti. Kod lokaliziranog raka prostate u određenim slučajevima, kad na temelju inicijalne obrade procijenimo da je rak niskog rizika, moguće je provoditi i aktivno praćenje tijekom kojega nastojimo izbjeći preranu i agresivnu terapiju, čime se izbjegavaju negativne posljedice i komplikacije liječenja, a u trenutku promjene karakteristika bolesti pristupa se aktivnom liječenju - kaže specijalist. Također, dodaje, tehnologija je danas daleko napredovala i nudi poboljšanje u lokalnom tretmanu raka prostate jer se koristi robotska tehnologija tijekom operativnog zahvata te precizno slikom navođeno zračenje prostate, čime se postižu bolji rezultati liječenja. Kod lokalno proširene bolesti moguće je kombiniranje lokalnih i sistemskih metoda liječenja. Metastatski karcinom prostate danas se pretvara u kroničnu bolest korištenjem najnovije generacije hormonske terapije, koriste se kombinacije kemoterapeutika i hormonske terapije te se različiti lijekovi sekvencioniraju kako bi se maksimalno produljilo djelovanje terapije.
Koji bi muškarci, u kojoj dobi i koje redovite preglede trebali obavljati - u 30-ima, 40-ima, 50-ima i nadalje - također nas je zanimalo, na što dr. Penezić odgovara kako mladi muškarci u 20-ima i 30-ima moraju provoditi redoviti samopregled oba testisa. Muškarci kod kojih postoji rak prostate u obitelji bi trebali prvi put napraviti PSA kad navrše 40 godina. Oni koji nemaju taj rizični faktor, a zainteresirani su za rano otkrivanje raka prostate, prvi PSA bi trebali napraviti s 55 godina.
- Mislim kako su redoviti sistematski pregledi koji uključuju osnovni laboratorij, sediment urina i ultrazvuk abdomena korisni u svakoj dobnoj skupini radi ranog otkrivanja raznih bolesti, uključujući i mokraćni sustav. Većina se tumora bubrega danas otkriva slučajno tijekom dijagnostičke obrade zbog drugih razloga ili tijekom sistematskih pregleda, s obzirom na to da nema nikakvih simptoma u ranom stadiju bolesti - napominje dr. Penezić.
Upitan na koje bi simptome muškarci trebali obratiti pozornost i ne zanemarivati ih, odgovara kako bilo kakve promjene na testisima ne smijemo zanemariti, pogotovo ako su nastale tvrde izbočine. Također, naglo nastala intenzivna bol testisa može upućivati na torziju testisa, a to zahtijeva hitnu operaciju. Okom vidljiva krv u urinu je uvijek zabrinjavajuća pojava, a pogotovo ako nije praćena drugim simptomima, jer je tad potrebno isključiti tumorsko podrijetlo krvarenja, bilo iz mokraćnog mjehura ili bubrega, upozorava liječnik. Nemogućnost mokrenja je urološko hitno stanje i potrebno je odmah potražiti hitnu pomoć. Bolno i otežano mokrenje uz povišenu tjelesnu temperaturu može biti znak akutnog prostatitisa, koji je potrebno na pravi način liječiti, katkad u bolničkim uvjetima.
- Tegobe mokrenja uzrokovane benignim povećanjem prostate kod muškaraca počnu se javljati u 40-im godinama. U slučaju pojave tegoba koje značajno utječu na svakodnevicu i narušavaju kvalitetu života potrebno je napraviti urološku obradu. Naglo nastala grčevita jaka bol lumbalno može biti znak pomaka bubrežnog kamenca i ako se ne liječi na pravi način, može biti uzrokom značajnih i dugotrajnih tegoba - ističe doktor.
Zdrave životne navike poput balansirane prehrane, uzimanja dovoljne količine tekućine, redovite tjelovježbe i kvalitetnog sna povoljne su za sveopće zdravlje pojedinca, a time i za zdravlje mokraćnog sustava, zaključuje.
- Odgovorno seksualno ponašanje i korištenje adekvatne zaštite sprečava mnoge neželjene posljedice, pa tako i upalne bolesti urinarnog trakta kod muškaraca. Pušenje duhana treba izbjegavati jer ne uzrokuje samo bolesti dišnog sustava, nego i mokraćnog sustava, a to može biti uzrok značajnog morbiditeta. Vrlo je bitno biti umjeren u svemu, jer upravo ta zlatna sredina najčešće rezultira dobrim zdravljem - naglašava liječnik.
Upitan jesu li muškarci postali svjesniji važnosti prevencije, brinu li više o muškom zdravlju, odnosno je li se to promijenilo nabolje ili nagore, odgovara kako je danas jako puno informacija o svemu svima stalno dostupno, ali je bitno te informacije dobro i filtrirati.
- Mislim kako svi shvaćaju važnost prevencije, što je najjednostavniji i najjeftiniji način borbe protiv bolesti, ali često se događa da se mjerama prevencije pristupa tek nakon što je bolest nastala. Smatram kako su mlade generacije svjesne važnosti muškog zdravlja, bolje su informirani na tu temu te često pravovremeno dolaze na preventivne preglede. U javnosti se nastoji postići viša razina svijesti o važnosti muškog zdravlja javnim kampanjama kao što je bila 'Počeši s razlogom'. Takve aktivnosti treba podržavati i redovito provoditi - kaže dr. Penezić.
Simptomi kasne
Karcinom prostate simptome obično ne pokazuje sve do trenutka dok povećani tumor ne izazove bolove ili krv u mokraći. Dijagnoza se dobiva digitorektalnim pregledom i mjerenjem PSA, a potvrđuje biopsijom. Za većinu pacijenata, pogotovo ako se karcinom otkrije prije simptoma, prognoza je dobra - više će osoba umrijeti s tim karcinomom nego od njega.
Dostupna liječenja
Karcinom prostate moguće je liječiti radikalnom prostatektomijom - kad se uklanja cijela prostata, zatim zračenjem, hormonskom terapijom, radioterapijom, u nekim slučajevima se pak samo prati njegov daljnji razvoj i djeluje po potrebi. Ako je karcinom niskog rizika, izbjegavaju se agresivne metode, kako bi se izbjegle i moguće posljedice liječenja.
Moderna liječenja
U slučaju ranog stadija bolesti obično je dovoljno samo odstranjenje prostate ili lokalna radioterapija, odnosno, ako je potrebno, i jedno i drugo. Danas se koristi i robotska tehnologija tijekom operativnog zahvata te precizno zračenje prostate. Čak se i metastatski karcinom prostate već pretvara u kroničnu bolest zahvaljujući novoj hormonskoj terapiji.
Spasiti mehanizam erekcije
Radikalnom prostatektomijom uklanjaju se cijela prostata i okolna tkiva - ako je rak ograničen samo na prostatu. Izvodi se pod općom anestezijom. Kako živci koji kontroliraju mehanizam erekcije prolaze s obje strane prostate, pokušava se tumor odstraniti tako da živci ostanu sačuvani. To je najčešći način liječenja lokaliziranog raka prostate.
Zlatna pravila zaštite
Muškarci u 20-ima i 30-ima trebaju provoditi redoviti samopregled oba testisa. Oni u čijim obiteljima postoji rak prostate prvi PSA bi trebali napraviti s navršenih 40, a ako rizika nema, s 55 godina. Samopregled treba raditi jednom mjesečno, vizualno i opipom. Nije svaka kvržica tumor, ali može biti, kao i odjednom povećani/smanjeni ili pak tvrdi, odnosno bolni testisi. Da se nešto događa, pokazuje i osjećaj težine u testisima, kao i bol u leđima, čak i oticanje nogu.
Javiti se liječniku kod bilo kakvih promjena na testisima, pogotovo zbog tvrde izbočine, kao i krvi u urinu. Hitno stanje je i nemogućnost mokrenja.
Jesti zdravo - povrće i voće, naročito brokulu i kupus, rajčice, češnjak i luk, cjelovite žitarice, orašaste plodove, smanjiti unos crvenog mesa, soli i šećera, alkohola
Odgovorno se spolno ponašati i tako izbjeći upale te druge moguće posljedice po zdravlje, prestati pušiti, ići na redovite opće preglede, koji će uključiti i kontrolu urina, odnosno čitavog abdomena
Rizik je puno veći kod raka prostate u obitelji
Rak prostate najučestaliji je rak kod muškaraca u Hrvatskoj, a zbog starenja populacije, politike ranog otkrivanja i bolje dijagnostike i broj oboljelih je sve veći. Osim toga, pandemija je negativno utjecala na rano otkrivanje bolesti jer se u strahu od zaraze izbjegavalo ići na pretrage, govori dr. med. Luka Penezić, specijalist urolog u KBC-u Zagreb, subspecijalist urološke onkologije i FEBU stručnjak (Fellow of the European Board of Urology). U Hrvatskoj, kaže, od raka prostate godišnje obolijeva oko 2500 osoba. Rak mokraćnog mjehura je po učestalosti na četvrtome mjestu, od njega godišnje oboli oko 1050 muškaraca, dok rak bubrega zauzima peto mjesto - od njega, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, oboli oko 570 muškaraca godišnje. Najznačajniji rizični faktori za razvoj raka prostate su rak prostate u obitelji i etničko podrijetlo - muškarci afričkog podrijetla skloniji su razvoju agresivnije bolesti. Pušenje duhana najznačajniji je rizični faktor za razvoj raka mokraćnog mjehura, a poznato je i da izloženost kemikalijama u industrijskoj proizvodnji boje, metala i petroleja povećava rizik od razvoja ove bolesti. Rizični faktori za razvoj raka bubrega su pušenje, ali i pretilost te arterijska hipertenzija. U slučaju benignih bolesti urogenitalnog sustava, dr. Penezić izdvaja benigno uvećanje prostate. Učestalost tegoba koje su rezultat ove bolesti također raste s godinama te većina starijih muškaraca ima barem jedan simptom ove bolesti, zaključuje liječnik.